OSUĐENI VEĆ KAO MALI

Mračna budućnost: ‘Naša djeca imat će KOPB zbog zagađenog zraka koji udišu već kao bebe’

Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Od raznih plućnih bolesti, od astme do KOPB-a, boluje najmanje 10% stanovništva. Navikli smo misliti da je su to samo stariji pušači. Ali nisu…

Ne samo stanovnici gradova u Hrvatskoj, nego iveć i ruralnih krajeva plaćaju danak zagađenom zraku, kazala je za Novi list prim. dr. Andrea Vukić Dugac, pročelnica Zavoda za respiracijske infekcije na Klinici za plućne bolesti na Rebru:

“Imamo strahovito zagađenje zraka, u Hrvatskoj, u velikim gradovima, ali i u čitavom svijetu prijete nam još gori scenariji, i mislimo da će naša djeca bolovati od KOPB-a kao posljedice tog prljavog zraka koji udišu još dok su u kolicima.”

Novi list donosi da su vodeći hrvatski pulmolozi ovog tjedna govorili o potrebi uvođenja screeninga KOPB-a u širokoj populaciji, kako bi se smanjila smrtnost i povećale šanse oboljelih za uspješnim liječenjem. Probir bi trebali proći oni najrizičniji – pušači stariji od 50 godina.

Studeni je, naime, mjesec plućnih bolesti, a od različitih vrsta bolesti pluća, od astme do kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) boluje najmanje 10 posto stanovništva.

Najviše se govori o KOPB-u jer je to vrlo učestala smrtonosna bolest koja je danas treći po redu uzrok smrti u svijetu, uz bolesti srca i krvnih žila, a može se uspješno liječiti ako se otkrije u dovoljno ranoj fazi bolesti.

Međutim, veliki dio pacijenata koji osjeća simptome KOPB-a, a to su pojačano umaranje i dugotrajni kašalj, liječniku dođe prekasno, kad je bolest nemoguće u potpunosti izliječiti. Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, kazao je:

“Bolesnici s KOPB-om su skupina bolesnika koji imaju nekakav sram prema svojoj bolesti, prema navici pušenja koja je kod mnogih uzrokovala ili značajno otežala bolest. O njima se malo govori, ali je važno intenzivirati tu priču kako bi ljudi otišli na pravodobni pregled. Za KOPB je izuzetno teško raditi ranu dijagnostiku, i nismo nikad o tome dosad govorili. Ali u probiru karcinoma pluća uočili smo da je učestalost KOPB-a među snimkama čak 20 posto. To je ogromni postotak.”

To će, dodaje, biti jedna od okosnica rane dijagnostike KOPB-a, za koji je najjednostavnija screening dijagnostika obična spirometrija.

KOPB je danas uglavnom bolest pušača, ali se procjenjuje da će u narednim desetljećima sve više pogađati i nepušače, i to zbog zagađenosti zraka koja ostavlja sve veće posljedice na zdravlje pluća. Nešto se ipak može napraviti.

Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Pulmolozi s Jordanovca postigli su, naime, izniman uspjeh s ranim probirom na rak pluća: nacionalni program niskodoznih CT-a pregleda za rizičnu populaciju dao je sjajne rezultate i prepoznat je na europskoj razini kao model koji treba slijediti. Od listopada 2020. godine do danas kroz taj je program napravljeno više od 11.000 snimanja, a dijagnosticirano je 110 karcinoma pluća te su oni koji su bolest otkrili na vrijeme dobili šansu za život.

Kristina Krpina, koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka pluća, kazala je:

“Prvi smo u svijetu po dizajnu ovog programa, gdje imamo tri velike stvari – umjetnu inteligenciju, digitalizaciju i volumetriju, a u fokus su došli obiteljski liječnici od kojih počinje priča. Digitalnim putem oni pacijenta naruče na low dose CT, a ovisno o nalazu CT-a, šalju ga preko aplikacije pulmologu na pregled, ili – ako je nalaz negativan – uključuju u daljnje kontrole. Obuhvat na razini Hrvatske je više nego dobar. Plan je bio snimiti 5000 ljudi godišnje, a mi smo to premašili. Odaziv je i do 95 posto.”

A za vrijeme probira na rak pluća, počeli su, kaže, paralelno raditi probir na KOPB i kardiovaskularne bolesti. Tako se uz traganje za karcinomom obratilo pažnju i na to ima li pacijent emfizeme i kakve su mu plućne funkcije.

Istodobno, prate se i kalcifikati koronarnih arterija i pacijente kod kojih se uoči problem šalje kardiologu, na koronarografiju i daljnje pretrage, objašnjava Krpina. Koristi rane dijagnostike nemjerljivi su, dodaje. Preživljavanje karcinoma pluća u SAD-u je tek 16 posto, u Hrvatskoj niti 10 posto.

Što se KOPB-a tiče, većina bolesnika ne prepoznaje svoje simptome. Povezuju ih s pušenjem, životnom dobi, smanjenom fizičkom aktivnošću, upozorava prim. dr. Andrea Vukić Dugac, pročelnica Zavoda za respiracijske infekcije na Klinici za plućne bolesti na Rebru:

“Većina bolesnika tako se prepozna u uznapredovaloj fazi bolesti kad su promjene na plućima puno veće… Među ranim simptomima, prvi je pojačano zamaranje. U početku se javlja kod većeg fizičkog napora, hodanja uz stepenice i planinarenja, kasnije već kod manjeg fizičkog napora, a kod najtežih oblika KOPB-a već u mirovanju, kod pranja zubi, oblačenja…. Drugi simptom je kronični kašalj i iskašljavanje, a glavni je problem što su to uglavnom pušači ili bivši pušači koji misle da je normalno da teško dišu i kašlju zbog pušenja. A zapravo imaju pušačku bolest pluća, odnosno KOPB”, prenosi danas.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views