MUP je dao uputu da se zahtjevi za međunarodnom zaštitom i azilom za državljane Sirije ne zaprimaju do daljnjeg, odnosno do dogovora na razini EU, doznaje Večernji list
Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je uputu da se zahtjevi za međunarodnom zaštitom i azilom za državljana Sirije – najbrojnijih tražitelja azila – ne zaprimaju do daljnjeg, odnosno do dogovora na razini EU, kazao je za Večernji list ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
To znači da sirijski državljani koji dolaze kao migranti pa traže azil, više neće smjeti ući u Hrvatsku. Neke su države – Njemačka, Austrija i Grčka – odmah unilateralno, bez koordinacije s drugima, obustavile primanje i obradu zahtjeva za azil Sirijcima pa Hrvatska također reagira i uvodi isti princip dok se ne utvrdi pravo stanje u Siriji i donese odluka na razini.
Do sada je Sirija bila obilježena kao diktatura i kao nesigurna zemlja, a princip po kojem su Sirijci dolazili u EU je bio sljedeći: bilo tko koga nađu, tko pokuša prijeći granicu EU, bilo legalno ili ilegalno, odmah bi po dolasku policije izjavio kako želi zatražiti azil. Tad stupaju na snagu međunarodne konvencije i osobu se stavlja pod međunarodnu zaštitu te se pokreće postupak za odobravanje zaštite.
Sada se, sa svrgavanjem Bašara al-Asada situacija na terenu u Siriji promijenila, no iako se još ne zna što je zapravo na terenu tamo i je li to sad “prava demokracija” i sigurna treća zemlja, prve su EU države odmah reagirale i stavile stop na dosadašnju praksu, makar to bilo i privremeno, ali – kao u slučaju Njemačke i Austrije – i kao politički potez prije tamošnjih izbora ili formiranja vlade. Hrvatska stoga, kao važan dio na putu prema tim državama, kao reakciju na njihove poteze također stavlja zabranu. Također, novo stanje otvara put vraćanju ilegalnih sirijskih migranata u zemlju, koja bi mogla biti označena kao sigurna za njihov povratak, što do sad nije bila.
UN-ova agencija za izbjeglice kaže kako je više od 14 milijuna Sirijaca napustilo svoje domove u više od deset godina, otkako su 2012. počeli sukobi u toj zemlji, što je eskaliralo u građanski rat i vladavinu Asada, kojega je Zapad označio kao diktatora. Iako su se mnogi povukli u susjedne države – Tursku, Libanon, Jordan, Irak i Egipat – veći broj je krenuo prema Europi i još dolaze. Tako je i ove godine u Hrvatskoj najveći broj tražitelja azila upravo iz Siriji.
Samo do kraja rujna zaprimljeno je više od 6500 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, više od 2000 više od broja Turaka koji su drugi po tražiteljima azila. Diljem EU pad Assada Sirijci su dočekali sa suzama radosnicama, ali i s pitanjem, što sada? Hoće li se vratiti u zemlju? Isto takvo pitanje, ali s ogromnom političkom težinom i potencijalom za manipulacije i politikantstvo – postavljaju i europske vlade i EU. Hrvatska, uz migrante, ima još jednu točku zbog koje joj je ta zemlja izuzetno važna – Inina naftna polja, kojima od 2012. nema pristup, a u koje je uložila oko milijardu dolara.
Sirija je do sad bila označena kao nesigurna zemlja u koju se ne smiju vraćati migranti, iako se sredinom ovog ljeta počelo razmišljati da se ipak pokuša uspostaviti bolji kontakt s tamošnjim vlastima i napraviti korak prema Assadu, kako bi se otvorio put povratku migranata. U srpnju ove godine Hrvatska je bila supotpisnica pisma, koje je pratio non- paper, o potrebi reevaluacije odnosa EU i Sirije.
Potpisnice, a uz Hrvatsku, tu su bile još i Austrija, Cipar, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija objavile su da je njihov “cilj aktivnija, rezultatima vođena i operativnija politika u Siriji” koja bi se trebala prilagoditi novoj stvarnosti na terenu. Naime, europski odgovor i linija prema Siriji nisu se mijenjali od 2007. godine, naveli su u pismu, i vrijeme je da se on prilagodi međunarodnim promjenama statusa Sirije.
Cilj je aktivnija, rezultatima vođena i operativnija politika u Siriji koja bi omogućila povećanje EU političkog utjecaja i učinkovitosti humanitarne pomoći. Konkretne mjere koje su predložili bile su sakupljene u 10 točaka: države potpisnice predložili su postavljanje izaslanika EU-a za Siriju koji bi ponovno angažirao sirijskog veleposlanika u Bruxellesu te se povezivao se s političkim figurama u Siriji i široj regiji.
Ostala područja uključivala bi stratešku razmjenu s arapskim partnerima, daljnji razvoj humanitarnih mehanizama, rješavanje nenamjernih negativnih učinaka sankcija EU i olakšavanje uvjeta za povratak izbjeglica u Siriju. Upravo taj dio – povratak izbjeglica ili šire, migranata ili tražitelja azila koji bivaju registrirani u Hrvatskoj, a onda odu iz nje, da bi ih, ako ih pronađu na teritoriju EU, vratili ovdje – bio bi u interesu svih, a posebno Hrvatske kao zemlje prvog ulaska.
Druga točka zbog čega bi Hrvatska imala koristi od približavanja i pokušaja normalizacije odnosa sa Sirijom je ekonomska računica. Iako polja nisu hrvatska, već Inina, svaki je mjesec ta kompanija od sirijske proizvodnje zarađivala 65 milijuna dolara, odnosno gotovo 780 milijuna dolara godišnje. Inina se polja nalaze u sklopu naftno-plinskog bloka Hayan ukupne površine oko 4500 četvornih kilometara, a blok je smješten u pustinji u središnjem dijelu Sirije, oko 250 kilometara od Damaska, piše Poslovni.
