I iduće ćemo ljeto i mi i naši gosti, prema svemu sudeći, opet sjediti u automobilu u kolonama na Lučkom. Jer, novi sustav naplate cestarine stiže, ali stiže tek krajem iduće godine. Premda neće biti zaustavljanja, uzimanja kartica i plaćanja na licu mjesta: puno je prigovora na elektronički sustav naplate. Zašto s time eksperimentiramo doslovno jedini na svijetu – pitaju se stručnjaci: umjesto da jednostavno uvedemo vinjete?
Bilo ljeto, bili praznici, na putu prema moru svatko je barem jednom zapeo na naplatnim kućicama. Ipak beskrajnom čekanju, čini se, mogao bi doći kraj. U tijeku je natječaj za novi sustav elektroničke naplate cestarine koji bi se uveo početkom 2025.
“Krajnje je vrijeme. Ne znam što da drugo kažem. Drugdje su to već riješili”, kaže Edin iz Zagreba.
“Super ideja. Ići će puno brže promet, neće biti gužvi”, govori Dragan iz Zagreba za RTL Danas.hr.
Kućice na ulazima autocesta otišle bi u povijest
Cestarina bi se naplaćivala skeniranjem tablica na ulazima, izlazima i račvanjima autocesta. Bez zaustavljanja.
Vozači će moći birati između nešto sofisticiranijeg ENC-a ili online registracije računa s kojeg će se novac za cestarine povlačiti direktno s kartice.
Za razliku od zemalja u susjedstvu koje imaju klasične vremenske vinjete, Hrvatska uvodi posve novi način naplate koji u kratkom vremenu mora skenirati veliki broj tablica. Hoće li se to pokazati kao najbolje rješenje – tek će se vidjeti.
“To ovisi o kvaliteti sustava koji će se instalirati. Činjenica je da je ovakav sustav FreeFlow, bez zaustavljanja, na ovako velikoj mreži nigdje ne postoji. Izazov je veličina mreže”, govori Marko Ševrović s Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Za bivšeg ministra gospodarstva, dvojbe nema – ovo je skup i nepotreban eksperiment koji u Europi nema nitko. Građani će plaćati više, a na cestama će biti manje vozača nego kad bi se uvele vremenske vinjete. Sve je, kaže, sumnjivo.
“Ovaj model za koji je kao raspisan natječaj, i za koji već same brojke govore je potpuno sumanut. Jer ako vi na natječaju imate 10 ponuđača gdje je najniža ponuda 80 milijuna eura, a najviša 240 milijuna eura, znači već u startu nešto ne štima jer takvog modela u Europi nema”, kaže bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
I pogled na kartu potvrđuje da smo iznimka
Njemačka, zemlje Beneluxa i Skandinavije ne naplaćuju cestarine. Španjolska, Portugal, Italija i Francuska cestarinu naplaćuju po kilometru i imaju klasične kućice. Švicarska, Austrija, Slovačka, Češka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Slovenija – imaju vremenske e vinjete. Jedino Hrvatska ima novi eksperimentalni sustav.
Hoće li stranci htjeli otvarati posebne račune na stranicama HAC-a i davati brojeve bankovnih kartica s kojih će se skidati novac – veliko je pitanje. Mnogi nagađaju da se od klasičnih vinjeta odustalo zbog toga što bi njihovim uvođenjem bez posla ostao velik broj radnika na čije plaće ide gotovo 30% rashoda. Kako god bilo, Fižulić je uvjeren da smo trebali kopirati susjede.
“Provedba slovenskog rješenja, ako njega simplificiramo je ne samo u samom startu jednostavnija i jeftinija nego bi donijela i daleko veće financijske koristi kako HAC-u tako i hrvatskom gospodarstvu i bila bolja i za hrvatske građane”, govori Fižulić.
Zašto je Oleg Butković odustao od klasičnih vinjeta koje je pompozno najavljivao pri dolasku na ministarsku funkciju, nije jasno. Je li napravljena studija isplativosti novog sustava, nismo uspjeli saznati jer nas je ministarstvo preusmjerilo na Hrvatske autoceste, koje su nam pak odgovorile da ništa ne smiju komentirati dok traje natječaj. U moru otvorenih pitanja ima i jedna dobra vijest.
“Ako se pokažu problemi, ova tehnologija, ista se može koristiti i za vremensku vinjetu. Tako da postoji jedan izlaz, danas sutra, za godinu dvije ako vidimo da neće funkcionirati”, kaže Ševrović.
Konačni sud novog režima moći će se dati jednom kada se on isproba, no i prije uvođenja jasno je da ostaje mnogo upitnika, piše RTL Danas.hr.
