Psovanje drugih vozača je često, no to može imati teške posljedice jer – ne zaboravimo – ne znamo tko sjedi za volanom u drugom automobilu
Sulude vožnje i divljanje prometnicama nisu rijetkost, a obračuni u prometu česta su tema u medijima. Sezona je u zamahu, a hrvatske prometnice pune se turistima, stranim i domaćim. Nažalost, svjedoci smo i teških prometnih nesreća. Kako pravilno voziti po autocesti, a ne dovesti sebe i druge u opasnost, RTL Danas.hr je pitao našeg prometnog stručnjaka. A kakva nam je kultura vožnje, e tu smo vrlo oštri – psovanje drugih vozača je često, no to može imati teške posljedice jer – ne zaboravimo – ne znamo tko sjedi za volanom u drugom automobilu.
Problemi na zaustavnoj traci
Jedna od najvećih opasnosti na autocestama nastaje kad se vozači voze po zaustavnoj traci.
“Problem je ako se auto pokvari i zaustavi automobil u zaustavnoj traci, a netko dođe naglo automobilom. U posljednje se vrijeme često događa da ljudi zaobilaze kolonu i voze po desnoj zaustavnoj traci da bi radili koridor za hitne slučajeve. To ne bih preporučio da se radi kada hitnih službi nema. No, kada se pojavi policija, vatrogasci hitna onda se to radi, automobili se miču. Da se vozi relativno brzo po zaustavnoj traci to nije dobro. Ta traka nije za vožnju već za zaustavljanje. Ona se koristi kada se auto pokvari ili kada je u pitanju vozilo hitne službe. Nije poanta da se vi vozite u desnoj zaustavnoj traci i da kažate da radite prostor za hitne službe”, kazao je prometni stručnjak Goran Husinec.
“Događa se da netko krši prometna pravila i vozi po toj desnoj strani, a onda se nađe netko da dijeli pravdu i da on njemu brani i da ga zablokira”, kazao je Husinec.
Vožnja u tunelima zna biti jako opasna
“Ljudi se u tunelima zaustavljaju zbog nekih banalnih razloga i onda se dogodi sudar. U tunelu se zaustavlja jedino u trenutku krajnje nužde i to ako vam automobil stane. Ako vam guma pukne, ako čujete lupanje, na bilo koji način treba pokušati izaći iz tunela. Ako automobil stane u tunelu, izađite van oprezno, mašite rukama, zasutavljajte automobile, dok ne stavite trokut”, kazao je. Policija ima ograničene kapacitete, nije policija svemoguća i nemamo toliko policije. “Jedina dobra stvar je što većina automobla ima kamericu pa onda oni snimke šalju policiji. Onda se ljudi ipak malo smire”, dodao je Husinec.
Bahatost i demonstracija sile
Važno je pripaziti na razmake, ne kočiti, ne ponašati se bahato, ne blendati, da se demostrira sila, da se maše ljudima, pokazuje srednji prst.
Psovanje, vikanje, pokazivanje srednjeg prsta… To je samo dio načina obračuna vozača na našim cestama. Jedan od čestih slučajeva koji završe na sudu je pokazivanje srednjeg prsta. No, problem je da se onda naleti na nekoga divljaka, pa sve to može kulminirati i imati vrlo ozbiljne posljedice. Dolazi do opasnih fizičkih obračuna. Ljudi se u automobilima osjećaju fizički jači. “Tu su neki psihološki momenti da onaj čovjek koji je obično slabiji, on vjeruje da mu se ništa neće dogoditi, pa pokazuje primjerice srednji prst iz nekih svojih frustracija. Svakakvih ljudi ima, svakavi ljudi voze, ima ljudi koji su bolesni i ima ljudi koji su naoružani”, kaže Husinec.
“Ako netko nešto napravi u prometu, vi pokušajte izbjeći najgore, a kada to izbjenete budite sretni da se nije ništa dogodilo, a ne izazivati jer taj čovjek može krivo shvatiti i može doći do obračuna. U nekim starim udžbenicima o prometu za autoškole iz Jugoslavije je na prvoj stranici pisalo ‘Inat u prometu je loš za nas'”, kazao nam je Husinec dodajući da iz prometa treba izbaciti inat.
Što možete poslati policiji?
Mobilna aplikacija ‘MUP-Sigurnost i povjerenje’, građani, putem pametnih mobilnih telefona mogu prijaviti kaznena djela, prekršaje i ostale događaje iz djelokruga rada hrvatske policije. Građani mogu slati i kratke video zapise. Navedena aplikacija, izrađena u sklopu projekta E-policija, može se instalirati na sva tri operativna sustava, Android, iOS i OS Windows Phone, a nadogradnjom mobilne aplikacije proširene su mogućnosti kojima građani policiji mogu dojaviti razne događaje kada možda iz sigurnosnih razloga nisu u mogućnosti obaviti poziv.
Nadograđenu verziju aplikacije građani mogu instalirati preko poveznica objavljenih na internetskoj stranici MUP-a (www.mup.hr)
Način slanja dojava je vrlo jednostavan, a sastoji se od svega nekoliko koraka: građanin pametnim telefonom fotografira ili snimi događaj, pri čemu je poželjno imati uključene geografske koordinate, nakon čega fotografiju/snimku pošalje centralnom portalu MUP-a. Ukoliko želi, građanin može upisati i komentar, odnosno opis događaja te nastaviti anonimno komunicirati s policijskim službenicima, koji zaprime poruku, kako bi odmah odgovorili na eventualna dodatna pitanja. Za svaku, na ovaj način zaprimljenu dojavu, policijski službenici operativno-komunikacijskih centara pri policijskim upravama, odmah procjenjuju je li potrebno žurno postupanje te je šalju u rad nadležnoj službi, ili je pak odbijaju kao nevažnu, objasnili su u MUP-u, piše Danas.hr.