Poremećaji u opskrbi naftom s Bliskog istoka već guraju cijene goriva u Europi prema gore. Davor Štern objašnjava koliko bi udar mogli osjetiti i hrvatski vozači te zašto vjeruje da Hrvatska ipak može imati mirnu jesen
Saudijska Arabija smanjila je u rujnu isporuke nafte prema Europi nakon što su naftovodi koji vode prema Crvenom moru oštećeni u napadima dronovima. Dodatno smanjenje opskrbe naftom s Bliskog istoka brzo se odrazilo na tržište, kao i na rast cijena.
U Njemačkoj vlada Friedricha Merza razmatra načine za ublažavanje posljedica poskupljenja. Tako je 15. rujna u Berlinu cijena E10 iznosila oko 2,25 eura po litri, dok je dizel stajao 2,37 eura. Do podneva su cijene dodatno porasle za približno 20 centi. Na jednoj benzinskoj postaji uz autocestu cijena Super Plusa dosegnula je čak 3,03 eura po litri, piše Deutsche Welle.
“Za mnoge ljude koji svakodnevno trebaju automobil granica opterećenja je dosegnuta”, poručio je Merz. Na razini Europske unije razmatra se i mogućnost uvođenja poreza na izvanrednu dobit. Problemi s opskrbom i cijenama prisutni su i u Francuskoj, gdje je predsjednik Emmanuel Macron zbog situacije zatražio “punu mobilizaciju” Vlade. Pritom oko deset posto benzinskih postaja ima problema s najmanje jednom vrstom goriva.
U Hrvatskoj Vlada cijene goriva regulira uredbama na tjednoj razini, dok su eurosuper i dizel tijekom posljednjeg tjedna poskupjeli za šest centi.
O stanju na tržištu nafte, ozbiljnosti poremećaja u opskrbi i mogućim posljedicama za hrvatske potrošače za Net.hr govorio je energetski stručnjak Davor Štern. Komentirajući rast cijena i aktualne poremećaje na tržištu, Štern upozorava da je riječ o svojevrsnoj “tihoj energetskoj revoluciji”.
‘Sve se nekako nakupilo, a nafte je manje’
“Da Europa nije imala trend zatvaranja rafinerija i prebacivanja rafinerija na benzin i lakše proizvode, zatvaranja pogona za proizvodnju dizela i teških ostataka, Europa ne bi bila u takvom problemu kao što je danas”, uvjeren je Štern.
Sada se, kaže, “sve nekako nakupilo” – od problema s rafinerijskim kapacitetima do poremećaja u opskrbi, a istodobno je i nafte manje nego prije.
“Nema je toliko kao prije. Saudijska Arabija je mogla nastaviti izvoziti naftu preko Sueza. Međutim, bombardiran je veliki terminal, odnosno naftovod koji ide preko cijele Saudijske Arabije i vodi naftu u luku na Crvenom moru. Sada su i taj naftovod uništili te se na satelitskim snimkama vidi koliko je nafte iscurilo – to su ogromne količine. Dakle, morali su zatvoriti naftovod koji ide preko cijele Saudijske Arabije i sada je situacija takva kakva jest. Prema tome, nafte s Bliskog istoka nemamo uopće”, govori Štern.
Navodi da je (za Europu) ostala nafta iz Libije, Alžira, Amerike i Venezuele (iz koje se rade derivati), kao i nafta iz Sjevernog mora.
“Englezi su najavili da će ponovno početi bušiti za naftu i plin u Sjevernom moru. To je možda rješenje, ali to se ne može napraviti preko noći – za to trebaju godine”, rekao je.
‘Burze su podivljale, ljudi su se počeli kockati’
U situaciji smanje isporuke nafte s Bliskog istoka te porasta cijene goriva u Europi, Štern je pojasnio što se događa u Njemačkoj u kojoj ponegdje gorivo doseže tri eura. “Bojim se da su burze podivljale. Ljudi su se počeli kockati – burzu ne možete kontrolirati i ona ovisi o igračima koji su predvidjeli nestašice i pumpaju cijene u nadi da će doći do robe i da će je uspjeti prodati.”, pojašnjava pozadicu “igre” oko cijene.
Kaže da je i Hrvatska ovisna o burzovnim cijenama.
“Nekada smo mogli kontrolirati cijene jer smo imali proizvodnju u svojim rukama, a sada to više nije tako u okviru MOL-a koji funkcionira kao trgovačka firma i nije zadužen za opskrbu tržišta, kao što je to nekada INA bila”, ističe.
Može li Saudijska Arabija ponovno otvoriti ‘pipu’?
Saudijska Arabija otkazala je ugovore za ovaj mjesec, a na pitanje može li se očekivati da će nakon toga obnoviti opskrbu ili je ovo najava nečeg ozbiljnijeg, smatra da je obnova moguća “ako netko uspije umiriti Hute”. „Oni su postali ozbiljna vojna sila. Nisam stručnjak za to, ali kada mogu pogoditi naftovod s udaljenosti od nekoliko stotina kilometara, onda su naučili ratovati. Teoretski, naftovod u Saudijskoj Arabiji može se popraviti. To nije Sjeverni tok, koji je ispod mora da bi operacija ponovnog puštanja u pogon bila komplicirana. Naftovod se popravi, pumpne stanice opet se dovedu u funkciju. Ali netko mora jamčiti sigurnost. A Amerika odbila zahtjev Saudijske Arabije da pomogne u discipliniranju Huta“, navodi Štern.
‘Mogli bismo imati mirnu jesen’
Vraćajući se na hrvatske prilike i jesen, odgovara što se može očekivati vezano uz cijene goriva. Po njemu je Europa relativno u dobroj poziciji, te da i Hrvatska ima uvjete da bude “mirna i spokojna”.
“Imamo naftni terminal, imamo rafineriju i imamo nešto domaće nafte. Mi bismo mogli imati mirnu jesen. Samo je pitanje odnosa Ine i MOL-a”, ističe Štern.
Podsjeća da je, kako kaže, “ničim izazvan“, mađarski Mađarski premijer Peter Magyar otvorio pitanje Ine i mogućnosti da se ponovno razgovara o njezinoj daljnjoj sudbini.
Koliko još Vlada može obuzdavati cijene?
“Ali dok je rafinerija na našem teritoriju, mislim da imamo mehanizam preko kojega možemo kontrolirati naše tržište i opskrbljivati ga”, kaže Štern.
Stanje na tržištu Štern slikovito uspoređuje sa situacijom u zgradi, poručujući da “ni koji stanuju niže uvijek zadnji ostaju bez vode”. Smatra da je Vlada pokazala dobru volju te da je promjenama u sustavu obračuna trošarina i PDV-a uspjela ublažiti posljedice rasta cijena.
“Ali postoji i tu granica dokle ona to može kompenzirati. Već je premijer najavio da će pratiti događaje. Sada se cijena formira na bazi tjedna. Međutim, ona se opet formira na bazi tržišta koje nije uvijek objektivno, tako da je pitanje dokle će ta cijena ići i koliko će Vlada imati mogućnosti, nauštrb proračuna, kompenzirati i subvencionirati cijenu na benzinskim postajama”, zaključuje Štern.
