ZAŠTO NAS TOLIKO 'DERU'?

Napolitanke, ajvar, pasirana rajčica… Zašto su kod nas hrvatski proizvodi puno skuplji nego vani?!

Idi na originalni članak

‘To nije nikakva specijalnost Hrvatske, a to je i odluka poslodavca, a ne države’, kaže Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji

Oglas

Hrvatska kava, ajvar, čokoladne napolitanke… Sve to za kupce u Hrvatskoj skuplje je nego kupicima u zemljama gdje ih izvozimo. Razlike u cijeni ponegdje su gotovo jedan euro.

“Kad naši ljudi dođu iz Njemačke, Poljske, Švicarske i vide cijenu hrvatskih proizvoda u Hrvatskoj ostaju zapanjeni i kažu da ne mogu vjerovati kako su ti proizvodi puno skuplji nego u zemlji u kojoj žive, primjerice Njemačkoj”, kaže za RTL Danas Dijana Kladar, odvjetnica iz Društva za zaštitu potrošača.

U Irskoj Vegeta jeftinija desetak kuna

Čak i najpoznatiji hrvatski začin, Vegetu, stranci plaćaju jeftinije. U Irskoj jedan kilogram Vegete košta 5,50 eura, u Njemačkoj 6,29 eura, a kod nas 6,77 eura. To znači da je kilogram tog začina za gotovo 10 kuna povoljniji Ircima, a Nijemcima nešto više od tri kune, računamo li još u bivšoj valuti.

Stručnjaci kažu da nije to tako samo u Hrvatskoj.

“Toga imamo već pedesetak godina na primjeru Japana, gdje proizvodi koji se izvoze u cijeli svijet koštaju uglavnom više nego u samom Japanu. To nije nikakva specijalnost Hrvatske, a to je i odluka poslodavca, a ne države”, kaže Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji.

Podravka: Nemamo utjecaja na krajnju cijenu

Na upit RTL-a poslan vodećim hrvatskim proizvođačima, odgovorila je jedino Podravka. Otamo tvrde da nemaju utjecaj na krajnju cijenu u Hrvatskoj, kao ni u inozemstvu.

”Podravkini proizvodi na različitim tržištima imaju različite prodajne cijene, što je rezultat brojnih čimbenika na koje ne možemo utjecati, poput marži trgovaca, razine pripadajućeg poreza, marketinških aktivnosti i slično”, kažu.

‘Uglavnom se radi o osvajanju stranih tržišta gdje ti moraš na silu, pod cijenu da budeš manje profitabilan na stranim tržištima zauzimati tzv. tržišni udio. Možda im se neka tržišta ne isplate, ali računaju da će im se isplatiti nakon pet godina”, dodaje Školnik.

Različiti PDV, marže, logistički troškovi…

Objašnjenje je dao i Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.

“Vi možete napraviti promotivne kampanje i slično, ali to traje mjesec, dva ili tri. Ali ako godinu, tri ili deset prodajete jeftinije onda to nije promotivno, nego računate da ćete na tom tržištu manje zaraditi. Drugačije rečeno, da će potrošač proći bolje, ali da vam se isplati ako to na domaćem tržištu možete kompenzirati kroz veću cijenu”, kazao je za RTL Danas.

Od zemlje do zemlje različiti su PDV, marže, logistički troškovi. Primjera nižih cijena hrvatskih proizvoda u stranim zemljama je bezbroj i sve je to po zakonu.

“To je dopušteno, iako je proizvođač u Hrvatskoj on može slobodno odrediti cijenu koju će imati na našem tržištu, ili recimo na tržištu u Kini”, kazala je Kladar iz Društva za zaštitu potrošača, prenosi Net.hr.

Exit mobile version