‘Pa ako smo očekivali da će cijene rasti kad dolaze bogati ljudi jednostavno s krajem turizma, znači negdje u listopadu, studenom možemo očekivati i da cijene počnu padati’
Loša vijest za građane – od danas su skuplje cestarine i to za 10 posto. Riječ je o sezonskom poskupljenju koje će trajati do kraja rujna, a ponovno se uvodi nakon četiri godine.
Iz Hrvatskih autocesta su naveli kako se oko 40 posto ukupnog godišnjeg prometa ostvaruje u ljetnim mjesecima te da se zbog toga značajno povećavaju i troškovi održavanja, sigurnosti, praćenja i upravljanja prometom. I to nije jedini udar na džepove vozača od sutra je skuplje i gorivo.
Najprodavaniji Eurosuper poskupjet će za 11 centi, na euro i 54 centi po litri, dok će nova cijena Eurodizela biti euro i 45 centi.
Udaru na džepove građana tu nije kraj jer se očekuje i novi rast cijena hrane. Net. hr je razgovaro s Borisom Podobnikom, prodekanom na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.
Nakon skupljih cestarina i goriva, možemo li očekivati i poskupljenje hrane?
“Vjerojatno možemo zbog toga što mi proizvodimo za 50 posto naših potreba i ostalo uvozimo. Također možemo očekivati i zbog toga što smo mi nažalost ipak najviše uključeni u turizam za razliku od nekih drugih zemalja. Na primjer, kod nas 20 posto ljudi živi od turizma, a npr. u Francuskoj koja ima što ponuditi, živi samo negdje oko 10 posto. U Italiji, koja je također turistički raj, negdje oko 13 posto budžeta se puni od turizma. Što više ljudi živi od turizma, a hrana je jedan od segmenta koji se najviše nudi strancima i turistima onda je prirodno da zbog turizma cijene moraju ići gore. Mi ostali građani smo onda više kao neka kolateralna žrtva. Znači, ako cijene idu gore zbog bogatih turista, onda jednostavno i nama raste ta ista cijena.”
Je li takvo podizanje cijena opravdano?
“Pa sigurno da je opravdano da nije opravdanosti turisti bi nam otišli na neka druga mjesta. Svake godine turisti nam dolaze i onda je prirodno da je opravdano. Druga je stvar hoće li to imati neke reperkusije dugoročno zbog toga što ako npr. rapidno povećavamo cijene, a ne poboljšamo kvalitetu turizma, onda se turisti mogu pitati ima li smisla odlaziti u Hrvatsku ili bolje otići u neku drugu zemlju.”
Kako mi stojimo po pitanju cijena u odnosu na druge zemlje Europske unije?
“Pa kako u čemu, u nečemu imamo niže cijene, a u nečemu više što je nekako logično. U principu najbitniji je taj dio s inflacijom. Ja mislim da je kod nas inflacija posebno izražena. Upravo što sam već rekao od 20 posto ljudi je praktički u turizmu, odnosno 20 posto budžeta se puni iz turizma i samim time previše ljudi ovisi o tim bogatim ljudima koji dolaze. Zbog njih onda dižemo cijenu jer morate imati u vidu da kad ste u Europskoj uniji ne postoji mogućnost dvojnih cijena. Znači kad se cijene dižu zbog turista, bogatih ljudi koji dolaze sa Zapada, onda te iste cijene moraju vrijediti za nas.”
A kada onda možemo očekivati da će cijene pasti?
“Pa ako smo očekivali da će cijene rasti kad dolaze bogati ljudi jednostavno s krajem turizma, znači negdje u listopadu, studenom možemo očekivati i da cijene počnu padati. Pitanje je u kojoj mjeri.”
