Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, timovi hitne medicinske službe (HMS) imali su prošle godine više od 800.000 intervencija, no čak 83 posto slučajeva (664.000 intervencija!) i nije bilo tako hitno – naime, nije se radilo o hitnim pacijentima!
Jesu li se se hrvatski pacijenti naučili dolaziti na hitnu da bi riješili svoje probleme na brzinu? Čini se da jesu, no po tome Hrvatska nije drugačija od ostalih zemalja.
No to ne znači da ovakvu praksu ne treba suzbijati. Naime, i stručnjaci upozoravaju – nastavi li se ovako veliki pritisak građana na županijske zavode za hitnu medicinu i bolničke hitne prijeme, moglo bi se dogoditi da oni koji zaista trebaju hitnu pomoć u ključnom trenutku ostanu bez nje.!
Nacionalni dan Hitne medicinske službe, koji se obilježava 30. travnja, prigoda je da se podsjeti na važnost brze i učinkovite hitne službe koja mora u svakom trenutku biti spremna pružiti pomoć hitnim pacijentima, o čemu često ovise životi.
Velikom pritisku nehitnih pacijenata izloženi su objedinjeni hitni prijemi u bolnicama, koji su lani zbrinuli gotovo 583.000 građana, a među njima i 42 posto nehitnih pacijenata.
“Zbog pritiska građana na hitne službe dolazi do velikih gužvi koje znatno produžuju vrijeme čekanja, pa se može dogoditi da pacijent s infarktom srca umre u čekaonici ili da izvanbolnička HMS ne stigne na vrijeme pomoći pacijentu s teškom ozljedom glave jer pregledava nekoga s grloboljom. To ne smijemo dozvoliti. Hitan pacijent mora biti odgovarajuće i na vrijeme zbrinut jer posljedice mogu biti strašne .”, ističe ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević.
Pacijente bi trebalo uputiti da radi hunjavice odu u ljekarnu, zbog bolova u trbuhu obrate se svojem obiteljskom liječniku, a kada su zbunjeni svojim simptomima nazovu 112. No, u slučaju jakih bolova u prsima odmah se trebaju javiti u HMS, gdje ne smiju čekati u redu, poručuje ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Opterećenje hitne službe naročito raste u ljetim mjesecima kada u Hrvatskoj boravi veliki broj turista, pa će tako biti i ove godine kada od 19. lipnja počinju dežurstva timova HMS-a uz autoceste i državne ceste.
Neki su županijski zavodi za hitnu medicinu prije nekoliko godina pokušali smanjiti navalu nehitnih pacijenata kroz naplatu usluga, što nije naišlo na odobravanje javnosti iako nije u suprotnosti sa zakonom.
Sustav HMS-a proteklih je godina reorganiziran, a država je puno uložila u obnovu opreme i uređenje hitnih bolničkih prijema, kako bi se povećala dostupnost i kvaliteta usluge.
Sustav danas počiva na 21 zavodu za hitnu medicinu, u kojima djeluje 919 timova HMS-a, kojima je na raspolaganju 484 vozila. U zavodima radi ukupno 3152 djelatnika, među kojima je 731 doktor medicine,
U centrima hitne medicine zaposleno je 706 djelatnika, od toga 90 doktora medicine, a 111 liječnika trenutno je na specijalizaciji. Liječničkog kadra nedostaje na rijetkim udaljenim lokacijama, ali i ta područja se pokrivaju kroz Mrežu hitne medicine.
