‘Dobro je što su poslodavci shvatili da treba zapošljavati na neodređeno vrijeme, ali interes građana za tim poslovima je mali jer se ne nudi dostojna plaća’
Na portalu MojPosao od početka godine objavljeno je 65 tisuća oglasa – 16 posto više nego prošle godine i 13 posto više nego pretpandemijske 2019. godine, a na oglase je u prvih šest mjeseci pristiglo više od milijun prijava zainteresiranih kandidata.
Najveći rast u broju oglasa za posao u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je tijekom prva dva ovogodišnja kvartala dok je u trećem kvartalu taj rast usporen. Te podatke za Net.hr je komentirao predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever.
“Povećana potražnja je bila na tri područja: u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu, koji se ranije pripremaju za sezonu, a tu je i nedostatak radnika u trgovini”, pojašnjava Sever te dodaje da tijekom jeseni i zime možemo očekivati slabiji trend potražnje za tim radnicima, stagnaciju ili čak pad zaposlenosti. Trendove u 2023. godini je, kaže, teško predvidjeti.
Recesija u drugim zemljama mogla bi se odraziti na pad potražnje kod nas
“Početkom sljedeće godine, ne bude li većih promjena i potresa u gospodarstvu ili usporavanja gospodarstva zbog covid mjera, možda možemo očekivati ponovni rast. Međutim, moglo bi se dogoditi i potonuće u recesiju. To se u SAD-u tehnički već događa. U Europi svjedočimo povećanju kamatnih stopa. Hrvatska možda neće imati takav rast kamata jer ulazi u eurozonu i riješit će se nekih drugih rizika koji su postojali vezano uz kunu, ali s obzirom na najavljenu recesiju u nekim drugim zemljama, primjerice Njemačkoj i Italiji, može se dogoditi da zbog njihove slabije potražnje i kod nas bude smanjena potreba za proizvodnjom”, kaže Sever.
Upozorava da treba pratiti kako će se kretati inflacija i kako će rat u Ukrajini utjecati na cijene energenata: “Koliko god su građani sigurni do 1. travnja što se tiče struje i plina, Europa bi oko nabave plina trebala donijeti neke mjere i tražiti načine kako pomoći gospodarstvenicima i poljoprivredi, ali to tradicionalno sporo radi”, kaže.
‘U Hrvatskoj se ne može živjeti od minimalne plaće’
Kategorije s najvećim brojem oglasa u trećem kvartalu ove godine bile su Prodaja (15 posto od ukupnog broja oglasa) te Turizam (9 posto od ukupnog broja oglasa), koje su zabilježile rast broja oglasa u odnosu na prošlu, ali i 2019. godinu.
Tako su, najtraženija zanimanja u tom periodu bili: prodavač (trgovac), konobar (barmen), skladištar, vozač, djelatnik u korisničkoj službi, radnik u proizvodnji te programer. Već i prema samim najtraženijim zanimanjima vidljivo je kako su se u najvećoj mjeri tražili djelatnici srednje stručne spreme, a poznato je i da su poslodavci radnu snagu, u nedostatku domaćih, pokušali nadomjestiti stranim radnicima. Sever tu kao problem više vidi niske plaće nego manjak domaće radne snage.
“Nije dovoljno samo ponuditi ugovor na neodređeno nego i plaću od koje se može dostojno živjeti. Jasno je da se u Hrvatskoj ne da živjeti od minimalne plaće, pa niti medijalne i prosječne. Kada se radniku ponudi takva plaća, on odlazi van a na njegovo mjesto dolaze strani radnici koji u Hrvatsku dolaze privremeno. Naime, kod nas se ne može naći puno stranih visokoobrazovanih radnika. A manje obrazovanoj stranoj radnoj snazi Hrvatska je izlaznica u druge europske zemlje gdje su plaće za isti posao veće”, kaže Sever.
Raste broj oglasa na neodređeno, ali ne nudi se dostojna plaća
Udio oglasa koji su nudili zaposlenje na neodređeno porastao je u trećem kvartalu (60 posto) u odnosu na isti period prošle godine (54 posto), dok je udio oglasa na određeno ostao gotovo nepromijenjen (40 posto, odnosno 38 posto prošle godine). Sever kaže da poslodavci tako pokušavaju privući domaću radnu snagu koje je sve manje.
“Dobro je što su poslodavci shvatili da treba zapošljavati na neodređeno vrijeme, ali interes građana za tim poslovima je mali jer se ne nudi dostojna plaća”, naglašava sindikalni čelnik. Podsjeća da je od 2003. godine i fleksibilizacije sustava rada, upravo izmjenama Zakona o radu koje su tada stupile na snagu, u Hrvatskoj između 94 posto i 96 posto zaposlenih radilo na određeno vrijeme.
“Tako smo s udjela zaposlenih na neodređeno, koji je bio ispod 10% među ukupno zaposlenima 2002. godine, primjerice, došli do 2019. godine kada je bilo oko 25 posto zaposlenih na određeno vrijeme. Međutim, onda se počelo događati da je dio radnika koristio svaku priliku za ići raditi u inozemstvo. Kada su se 2013. godine širom otvorila vrata, primijetili smo snažan izlazak naših radnika prema inozemstvu: prvo radi malih primanja, a drugo, radi nestalnih oblika rada”, kaže Sever.
Naglašava da 77 posto mladih još uvijek nisu napustili obiteljski dom jer nemaju uvjete za zaposlenje, što stvara i demografske posljedice koje se jasno mogu vidjeti i iz posljednjeg popisa stanovništva.
Potonuli smo u poslove niže dodane vrijednosti
Na pitanje, očekuje li da će novi Zakon o radu, koji stupa na snagu početkom sljedeće godine, donijeti bolje uvjete na hrvatskom tržištu rada, Sever smatra da nije bilo vrijeme za izmjene Zakona o radu, ali objašnjava da su one bile nužne jer se Hrvatska, kao i ostale EU članice, obvezala u Zakon unijeti direktive o transparentnim uvjetima rada i zapošljavanja, kao preduvjet za EU potpore u području oporavka i otpornosti. No, komentirajući buduće trendove na tržištu rada, naglašava drugi problem a to je da su plaće u Hrvatskoj i dalje preniske te da je hrvatsko gospodarstvo potonulo u poslove niže dodane vrijednosti.
“To vodi osiromašenju zemlje i neke bi stvari trebalo korigirati. Često se govori da su sindikati protiv razvoja turizma. Nismo, dapače. No, turizam treba razvijati, a turistički kapaciteti su sve manje dostupni građanima jer su plaće i mirovine male, a cijene rastu. To bi nam se dugoročno moglo osvetiti, a već se i u inozemstvu počelo govoriti da smo previše digli cijene i da će mnogi razmisliti o tome hoće li sljedeće godine posjetiti Hrvatsku”, kaže Sever.
Smatra da se Hrvatska mora orjentirati na poslovne grane veće dodane vrijednosti, primjerice, u informacijsko-komunikacijskom sektoru.
‘Već sada treba dokvalificirati radnike za poslove budućnosti’
“McKinsey je imao dobro istraživanje o budućnosti rada do 2030. godine gdje se pokazalo da ćemo izgubiti cijeli niz poslova. To je za osam godina. Čini mi se da u Hrvatskoj poslodavci i javne vlasti premalo obraćaju pažnju na to da će digitalizacija i robotizacija zatrti dio postojećih poslova. Mi se u nedovoljnoj mjeri pripremamo za to da će nam jedan solidan dio ljudi u javnom i privatnom sektoru ostajati bez posla i da bismo ih već sada trebali dokvalificirati i prekvalificirati za naredno razdoblje”, upozorava Sever.
Podsjeća da treba ozbiljno razmatrati scenarije prema kojima strani, ali i domaći radnici, više neće biti zainteresirani za rad u Hrvatskoj jer će drugdje dobivati veće plaće. Smatra da treba formirati snažne fondove za dokvalifikaciju, baviti se prognozama razvoja sustava gospodarstva.
“Poslodavcima se više isplati uložiti u postojeće kadrove koje će zatim prekvalificirati. Time bi radnici dobili više sigurnosti i nastavak zaposlenja, a poslodavac dobre i vjerne radnike”, zaključuje Sever, piše Net.hr .