Epidemiolog Bernard Kaić za N1 televiziju govorio je o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
Prvo je ocijenio trenutno stanje.
“Bolje je nego jučer i lošije nego sutra. Ide na bolje. Ako nešto grdo ne pogriješimo, mislim da bi sljedećih tjedana trebao padati broj oboljelih i život se vraćati u normalu. Uvijek postoji mogućnost da se to sve promijeni ako imamo puno unosa novog delta soja, ako se ljudi ne paze i previše grupiraju, kao u Zadru prije par tjedana. Moramo se paziti kao i dosad i mislim da će biti bolje u sljedećih mjesec dana,” prenosi Index.
VIDEO DANA:
“Uvijek pomaže što se ljudi cijepe”
Na pitanje hoće li Međimurska i Zadarska županija, koje će Institut Robert Koch staviti među rizičnije, uspjeti “nivelirati” situaciju, odgovara: “Mislim da hoće i mislim da će tome puno doprinijeti ovo lijepo vrijeme i ljeto. Da je jesen, mislim da bi se to širilo na druge županije. Uvelike pomaže i to što se ljudi cijepe i ipak je manje osjetljivih u populaciji i teže je prenositi virus s čovjeka na čovjeka.”
Rekao je i da je cijepljenje važno jer se smanjuje rizik od oboljenja.
“Nije cjepivo stopostotna zaštita, ali smanjuje rizik da prenesemo infekciju na nekog bliskog tko se, recimo, ne može cijepiti iz nekog razloga. U konačnici, kada se dovoljan udio stanovništva cijepi, mogla bi se dogoditi situacija da prestane cirkulacija virusa”, objasnio je.
“Brine me što će biti najesen jer se malo ljudi cijepi”
S obzirom na to da se sve manje ljudi cijepi, kaže kako ga brine kakvu ćemo situaciju imati najesen.
“Ovo što smo dosad cijepili nije dovoljno za solidnu razinu kolektivnog imuniteta da spriječi žestoki val u jesen, mi bismo morali još 20 ili 30 posto stanovništva cijepiti od ovih koji se još nisu cijepili da bude manji broj novozaraženih. Četvrti val će doći, ali možda se može i odgoditi da će taj četvrti val i sporije ići ako budu ljudi cijepljeni”, zaključio je.
Nepotrebno velika smrtnost i niska procijepljenost
Hrvatska se od početka pandemije do danas, nakon početnog uspjeha u prvom valu, loše vođenom politikom svrstala na 17. mjesto zemalja s najvećim mortalitetom od covida-19 s oko 2000 umrlih na milijun stanovnika, po čemu smo ispali lošiji čak i od nekih od najpogođenijih zemalja poput SAD-a, Velike Britanije i Meksika. Tome su na različite načine pridonijeli mnogi u državnom vrhu, uključujući premijera i predsjednika. Nažalost, u tome su im u velikoj mjeri svojim istupima u javnosti pomogli čak i neki neodgovorni znanstvenici koji uporno umanjuju ozbiljnost ove najveće zdravstvene krize 21. stoljeća.
Vlada i Stožer pokazuju da za sve ovo vrijeme od početka pandemije, nakon svih kikseva – poput selektivnog dozvoljavanja politički oportunih skupova, oklijevanja u uvođenju mjera pred kraj 2020. i loše organiziranog sustava prijavljivanja cijepljenja – nisu uspjele osmisliti pametne kampanje kojima bi kolebljive potaknule na cijepljenje, bilo edukacijom i informiranjem ili poticajima i penalizacijom.
Cjepiva su provjerena na milijardama ljudi
Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, članica vladinog Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović Ristov neugodno je iznenađena manjkom interesa za cijepljenje.
“Sjetimo se samo kako smo na početku epidemije priželjkivali da se što prije razviju cjepiva i da se procjepljivanjem riješimo virusa SARS-CoV-2”, podsjeća naša znanstvenica.
“Iako je vladalo veliko nepovjerenje da se to može napraviti u tako kratko vrijeme, ulaganja u temeljna istraživanja vektorskih cjepiva isplatila su se i ona su proizvedena u rekordnom roku te ispitana na relativno velikom broju ispitanika od nekoliko desetaka tisuća ispitanika po cjepivu. Nakon toga započeli smo cijepljenje i činilo nam se da će sve ubrzo biti u redu. Međutim, danas, kada je u svijetu iskorišteno 2.75 milijardi doza cjepiva, čime je napravljen najopsežniji klinički pokus u povijesti u samo šest mjeseci koji jasno pokazuje da je cjepivo sigurno i da štiti od bolesti, ali i da treba jako visoka procijepljenost da bi se zaustavio covid-19, počinje gubitak interesa za cjepivo”, kritična je Ambriović Ristov.
Članica znanstvenog savjeta: Ne prihvaćam argument da se netko boji cjepiva
Ruđerovka kaže da joj nikako nije jasno da ljudi na temelju svega što smo vidjeli, uključujući periodično javljanje valova covida-19, veliki broj preminulih i ozbiljnost bolesti kod različitih dobnih skupina, ne razumiju da se jednostavno treba cijepiti.
“Svako tko je necijepljen kocka se vlastitim životom, ali i životom svojih bližnjih. Ne prihvaćam argument da se netko boji cjepiva nakon primijenjenih 2.75 milijardi doza. Odbijanjem cjepiva činimo dvostruku štetu. Osim što se možemo zaraziti, teško oboljeti i umrijeti, možemo također prenijeti virus na nekoga tko se cijepio, ali mu imunosni odgovor nije dovoljno dobar da stvori zaštitu”, poručila je naša znanstvenica i za kraj citirala direktoricu američkog CDC-a Rochelle P. Walensky:
“Cjepivima koja su sada široko dostupna skoro svaka smrt od covida-19 mogla bi se spriječiti.”
Nažalost, unatoč tome broj novozaraženih ponovno raste čak i u zemljama sa značajno većom procijepljenošću od hrvatske (grafikoni dolje i sasvim dolje).
