Krajnja desnica plješće, susjedi negoduju, a područje slobodnog kretanja polako se smanjuje
Još za vikend na graničnim prijelazima između Francuske i Njemačke slobodno su prolazili i ljudi i robe, kako je šengenska praksa bila godinama. Sad su tamo naoružani policajci koji nasumično zaustavljaju i pretresaju vozila.
“Ako to radimo na ovaj način, mislim da bi možda i Francuska trebala to početi činiti. Njemačka nije jedina zemlja koja je pogođena napadima i imigracijom”, rekao je jutros jedan Francuz na putu za Njemačku. Policija sada upada u vlakove i buseve, svima pregledava dokumente, na mjestima na kojima to nije radila godinama. “Nepotrebno. Upravo sam rekao, osjećam se pomalo kao da se vraćamo u prošlost. Ali isto tako razumijem da je to samo politika vlade”, komentirao je jedan Nizozemac nakon što je pregledan na granici.
Politika prostora bez graničnih kontrola neodvojiva je od Njemačke kao njezinog centralnog dijela. Da razjasnimo – na prijelazima s Austrijom njemačka je uvela kontrole još 2015., lani su to učinili na prijelazima s Poljskom, Češkom i Švicarskom, a od jučer kontrole vrijede i prema Francuskoj, Luksemburgu, Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj. A svim tim susjedima šalju neobičnu poruku.
“Sami – i to je ono što ga čini čudom prošlosti – više nismo, pogotovo mi Nijemci. Sami, nećemo se snaći”, rekla je neki dan na raspravi u Bundestagu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Zbog odluke Berlina zato likuje Viktor Orban, koji je na mađarskoj granici davno digao ograde s bodljikavom žicom. Dobro došli u klub, poručio je njemačkom kancelaru, sretan što su se Nijemci, kako je rekao, napokon probudili.
Poljski premijer Donald Tusk diše drukčije. “Ovakva vrsta akcije je neprihvatljiva s poljskog gledišta. Uostalom, ne sumnjam da je unutarnja, politička situacija u Njemačkoj uzrok provođenja ovakvih koraka”, izjavio je Tusk.
Da je okidač bio prošlomjesečni teroristički napad u Solingenu, kada je tražitelj azila nožem ubio tri osobe, vjeruje pak hrvatski šef diplomacije i – nećete vjerovati – kritizira njemačku odluku. “Sada je ona pribjegla ovom rješavanju pitanja koje, čini mi se, opet nije pravo rješavanje. Znači, mi moramo rješavati pitanja u zemljama iz kojih dolaze migranti”, kaže Gordan Grlić Radman.
Iza svega bi ipak mogao biti pokušaj njemačke vlade da umiri domaću javnost. “Nijemci su nezadovoljni migracijskom politikom savezne vlade. U ovom trenutku tri četvrtine građana (77%) želi radikalan zaokret po pitanju politike azila i odnosa prema izbjeglicama. Oni traže osjetno smanjenje broja migranata koji dolaze u Njemačku. Odluku o vraćanju granica pozdravljaju, iako kažu da dolazi prekasno i da neće riješiti sve probleme oko iregularnih migracija”, kaže za Direkt novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.
Kao što probleme nisu riješile ni već postojeće kontrole koje su uvele još osam članica šengenske zone, uključujući i naše susjede. Već gotovo godinu dana Slovenija ima granične kontrole na prijelazima s Hrvatskom, a imat će ih najmanje do 21. prosinca. U praksi, to znači da vas policajac na graničnom prijelazu može samo pogledati i pustiti dalje, što u većini slučajeva i čini, ali vas naravno može i zaustaviti i odvesti sa strane.
I baš zbog toga postoji strah da će i njemačka policija imati jedan pristup prema domaćima, a drugi prema strancima, pogotovo onima druge boje kože. “Sumnjam da će doista uhvatiti ljude koje treba uhvatiti. To će biti više smetnja nego što će pomoći”, vjeruje Lucien Max, koji iz Luksemburga za ulazak u Njemačku sada mora prolaziti kontrole.
Krajnja desnica plješće, susjedi negoduju, a područje slobodnog kretanja polako se smanjuje. Šengen u svom punom sjaju možda je nepovratno izgubljen, piše Danas.hr.
