Skoro svima je promaklo da se Schengen zadnji put proširivao još 2011. i to za mrvicu prostora, a eurozona još 2015. godine
Dan poslije Božića mediji u Njemačkoj detaljno su počeli predstavljati okolnosti ulaska u eurozonu njene 20. članice, Republike Hrvatske. Der Spiegel kreće od toga da je hrvatsko uvođenje eura kao svoje valute plus ulazak u Schengen dvostruko olakšanje za milijune Nijemaca koji u Hrvatsku svake godine odlaze na ljetovanje.
Više nema, navodi, višesatnih čekanja na graničnim prijelazima niti gubitka novca pri mijenjanju iz eura u kune po mjenjačnicama. I Der Spiegel i DPA, što su prenijeli mnogi drugi mediji, podsjećaju da je samo ove godine iz Njemačke u Hrvatsku na Jadran došlo 3,4 milijuna turista, ukupno stranih čak 16 milijuna.
Odmah potom pišu: “Još nikad nečije uvođenje eura nije bilo praćeno ovakvim svjetskim gospodarskim potresima kao danas. Ruski rat u Ukrajini, poskupljenje energenata i problemi s transportom uslijed pandemije COVID-a, sve to potaknulo je rast inflacije u Europi.”
Hrvatska, navode dalje, u studenom je imala stopu inflacije od 13,5 posto, što je nešto više od prosjeka EU-a od 10,1 posto. Usto, kako je prognozirao potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovkis, ranija iskustva nas uče da uvođenje eura prati prosječno poskupljenje od između 0,1 i 0,3 posto.
Sve to bi se, međutim, pišu njemački mediji, Hrvatskoj trebalo vratiti relativno brzo kroz niže ili i potpuni nestanak troškova mijenjanja valuta, te kroz niže kamatne stope. Zato se prognozira da će u 2023. Hrvatska imati bitno nižu stopu inflacije, 5,7 posto.
Njemački mediji podsjećaju i na rezultate istraživanja iz travnja, prema kojem je 55 posto stanovnika Hrvatske u tom trenutku bilo za prelazak na euro, dok je 42 posto bilo protiv. Gubitnici u tom procesu bit će banke, odnosno financijski servisi koji su do sada na mijenjaju valuta u Hrvatskoj zarađivali 1,4 milijarde kuna godišnje.
Ekonomisti nasuprot tome navode da će se i taj dio Hrvatskoj vratiti kroz bitno veću otpornost nacionalne ekonomije na gospodarske šokove u regionalnim i globalnim razmjerima, odnosno da će RH svoje financijske probleme moći rješavati kreditima s bitno nižim kamatnim stopama.
Posljednjih se mjeseci naveliko pisalo o ulasku Hrvatske u prostor “Schengena”, ali se pritom malo tko sjetio da se taj prostor zadnji put proširivao još 2011., a i taj put bila je riječ o proširenju na majušni Liechtenstein. Prethodno je netko ulazio u eurozonu još 2015. i tada je bila riječ o Litvi, prenosi danas.hr.
