Covid dodatak trebao bi biti isplaćen umirovljenicima u travnju, no iznosi koje će oni dobiti još uvijek nisu poznati, jer Vlada i umirovljeničke udruge peglaju detalje isplate
Od početka veljače intenzivirani su pregovori oko covid dodatka u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, koje okuplja predstavnike nekoliko ministarstava te dviju umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske.
Prema ranijim najavama, država bi trebala osigurati oko milijardu kuna za isplatu ove jednokratne pomoći najstarijem dijelu populacije, po uzoru na zemlje iz susjedstva te velesile poput Sjedinjenih Američkih Država ili Australije. Covid dodatak trebalo bi dobiti oko 800.000 umirovljenika, od kojih većina ima mirovine ispod utvrđene linije siromaštva od 2710 kuna, piše Net.hr.
Tko bi sve trebao dobiti covid dodatak?
Inicijalni prijedlog bio je da se covid dodatak u iznosu od 50 do 150 eura, odnosno od 375 do 1125 kuna, u travnju isplati umirovljenicima s mirovinama do 4000 kuna. Iako je ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, Josip Aladrović, najavio kako bi se konačni detalji isplate trebali znati do kraja mjeseca, Net.hr doznaje kako je u pregovorima zapelo oko toga tko bi sve trebao dobiti covid dodatak.
“Bilo je određenih prijepora oko toga treba li davati ili ne covid dodatak ovima s mirovinama iznad 4000 kuna. Mi, kao Matica umirovljenika zalažemo se da dodatak ide onima koji imaju najmanja primanja. Naš osnovni moto je da se borimo protiv siromaštva umirovljenika. Taj covid dodatak će vjerojatno biti isplaćen. Mi smatramo da je to praktički gotovo, a za neke detalje će se još vidjeti. Po svemu sudeći, trebalo bi ići ovo što je ispregovarano do sada, ali dok se ne donese odluka, to nije do kraja riješeno. Razgovori se nastavljaju”, rekao je Savan Tomašević iz Matice umirovljenika Hrvatske.
Iako se poteglo pitanje oko isplata dodataka i onima s većim mirovinama, ključ je u tome što je 4000 kuna maksimalni iznos osobnog odbitka poreza, što znači da se iznosi manji od toga ne oporezuju. Za umirovljenike to je dobra vijest, za državu baš i nije.
Samo za umirovljenike s niže od 4.000 kuna mirovine?
“Ide se samo za umirovljenike koji imaju do 4000 kuna mirovine. Onda se postavilo pitanje i o ovima koji imaju više od 4000 kuna. Ako se ide i na njih, onda tu dolazi u pitanje i oporezivanje, tako da država u tom slučaju s jedne strane da, a s druge strane uzme. Ovi koji imaju do 4000 kuna, to su stvarno najsiromašniji i ima ih oko 800.000. Ne bi bilo za sve isto. Granica bi bila 2710 kuna, a to je linija siromaštva. Oni bi dobili najviše, oko 150 eura. Ovi drugi bi dobili manje, oko 100 eura, ali gospoda u Ministarstvu moraju još sve proračunati da vide mogu li to ispuniti”, istaknuo je Tomašević.
“Sve ide glatko. Nije dvojbeno da će covid dodatka biti”, kaže predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović te opisala put pregovora, ali i o čemu sada raspravljaju s partnerima iz Vijeća.
“Prvo smo utvrdili pravni okvir po kojem to možemo isplatiti, zatim smo odredili da ta isplata ide samo umirovljenicima, onda smo utvrdili kako sa onima koji primaju inozemnu mirovinu, kako sa zaštićenim računima… Sad smo u pregovorima kako spasiti dopunsko zdravstveno osiguranje da taj prihod ne utječe na povećanje cenzusa. Uglavnom, pri kraju smo”, poručila je.
Dodala je kako iznose covid dodatka ne smije reći “jer ljudi ne opraštaju ako im sjedne 50 kuna manje. Onda te gledaju kao da si ti ukrao, a ne kao da si se borio godinu dana za to.” Dodala je da vrijeme isplate ovisi o tome hoće li državni službenici stići sve isprogramirati, pa bi tako dodatak rebao biti isplaćen najkasnije početkom svibnja.
‘Razveselili smo umirovljenike’
Informacije o jednokratnoj pomoći umirovljenicima u doba covid krize šture su i s druge strane. Premijerov savjetnik, Zvonimir Savić, u ponedjeljak je samo potvrdio da će covid dodatak biti isplaćen, najvjerojatnije nakon mirovina u travnju, ali niti on nije htio govoriti o konkretnim iznosima.
“Ono što se može reći, s obzirom na to da dogovori između udruga umirovljenika i Ministarstva rada traju, da je u planu covid dodatak. Ne možemo još uvijek govoriti o kojim je to iznosima riječ jer je to stvar pregovora, ali ono što se očekuje i vrlo je moguće da te isplate budu već u travnju, odnosno nakon isplata mirovina u travnju mjesecu. Ali još uvijek se to tehnički nije dogodilo, to je stvar finaliziranja i zadnjih razgovora”, rekao je Savić na N1 televiziji i dodao: “Ja mislim da smo ih već ovim razveselili što se razgovara o tome i da Ministarstvo rada komunicira s umirovljeničkim udrugama i u planu je da u četvrtom mjesecu bude ta isplata.”
Prijeporna indeksacija mirovina
Osim političke volje, pregovora i zahtjeva, o tome tko će dobiti koji iznos covid dodatka odlučuje i indeksacija, odnosno usklađivanje mirovina. Ona se obavlja dvaput godišnje, a najnovija je indeksacija povećala mirovine za 0,56 posto, čime umirovljenici teško mogu biti zadovoljni. No, isplata mirovina u travnju bit će nespecifična u odnosu na ostale. Naime, umirovljenici će dobiti i zaostatke nastale novim usklađivanjem za prva tri mjeseca ove godine, covid dodatak, ali i uskrsnicu u pojedinim gradovima, općinama i županijama.
“Onaj tko ide iz radnog odnosa u mirovinu, on dolazi u siromaštvu, jer je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću najmanja u Europi. To je sad 36,6 posto. Kad se uzme povećanje koje još nije isplaćeno, onda će to narasti na čak 36,8 posto. To je nešto što Hrvatsku svrstava na samo dno. U odnosu između prosječne mirovine i prosječne plaće, Hrvatska je sada na zadnjem mjestu. Nikad dosad još nije bilo 36,6 posto. Postojeća formula za usklađivanje mirovina je takva da generira daljnja povećanja razlike između prosječne mirovine i prosječne plaće”, pojašnjava Tomašević.
Iako je to tema oko koje se umirovljeničke udruge spore s Vladom već niz godina, Tomašević uvjerava kako će Nacionalno vijeće započeti pregovore i o tome. Rješavanjem tog pitanja, odnosno uvođenjem povoljnijeg modela usklađivanja mirovina, neki budući dodaci na mirovine, kakvi god oni bili, trebali bi biti vidljiviji u novčanicima sugrađana treće životne dobi, piše Net.hr.
