Promiče se ‘kupujmo hrvatsko’, a domaće proizvođače se gazi dok druge države čine sve da bi se poslovanje poljoprivrednicima olakšalo
Poljoprivrednike i poljoprivrednice na terenu zatekle su i razbjesnile nejasne odredbe Zakona o fiskalizaciji i najave izmjena u donesenom Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Pojedini poljoprivredni proizvođači mlijeka, jaja, ulja … koriste se samoposlužnim aparatima, a u novom Pravilniku stoji da su obveznici fiskalizacije koji provode postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja dužni od dana stupanja na snagu Pravilnika do 31. siječnja 2021. dostaviti podatke u sustav fiskalizacije za svaki postojeći samoposlužni uređaji te istaknuti obavijest na svakom samoposlužnom uređaju.
Ta je obveza već trebala stupiti na snagu od 1. siječnja iduće godine, no do kratke odgode je došlo zbog potrebe prilagodbe automata novim uvjetima prodaje, počevši od 1. siječnja 2021. godine, a iz samoposlužnih uređaja se i nadalje neće morati izdavati račune, ali se mora osigurati internetska veza i fiskalizirati svaku prodaju u trenutku prodaje.
Nove obaveze donose nove troškove, a odredbe nisu ni svima jasne, neke su i iznenadile s obzirom na isticanje potrebe pomaganja domaćoj poljoprivredi, niti ih svi smatraju opravdanima. Smatraju da dovode do toga da se više isplati zatvoriti takvu vrstu prodaje dok je istovremeno u najmanju ruku upitno vrijede li iste obaveze za samoposlužne aparate sa slatkišima i sokovima po bolnicama, školama i ostalim ustanovama.
Zašto šuti ministrica poljoprivrede?
’’Nas nitko nije obavijestio, to se samo pojavilo, a mi nemamo vremena uz sve poslove koje radimo, na farmi smo samo otac i ja, pregledavati Narodne novine, porezne propise, a na pitanja koja smo uputili ministrici poljoprivrede i ministru financija odgovora i dalje nema. Šute. Zašto ministrica poljoprivrede šuti? Njih nije briga, a nama umjesto da se pomogne, opet samo novi problemi’’, u razgovoru za RTL.hr je poručila Helena Vugec, vlasnica bučomata na tržnici u Zaprešiću.
Njezina je velika želja nakon ogromnih napora da ga uopće otvori kao prvi takav u Hrvatskoj, a osim ulja u ponudi ima i pirovo i bučino brašno, bila širenje mreže bučomata. Sada od toga neće biti ništa. Štoviše, kaže da će zatvoriti i ovaj u Zaprešiću i prodavati samo na kućnom pragu jer se drugačije neće isplatiti.
‘Gdje je tu pravda? Mora je biti za sve ili nikoga’
‘’Nije mi, između ostalog, jasno kako bučomat mora imati radno vrijeme – pa to je samoposlužni aparat, i jest poanta u tome da ljudi mogu dolaziti kada žele i danju i noću i kupovati. Nadalje, svaki dan ćemo morati platiti dodatnih 50 kuna nameta, moram obračunati 13 posto PDV-a, kupiti aparat za fiskalizaciju koji košta nekoliko tisuća kuna, ja ne mogu dizati cijenu za 20 kuna da bih se pokrila, a to je samo dio troškova jer trebat će mijenjati i samoposlužni aparat koji je rađen po mjeri, jedini takav, osigurati internet… sve to dok na kućnom pragu mogu prodavati bez fiskalizacije’’, kaže Vugec.
‘’Za to vrijeme neki drugi će moći raditi i dalje bez ikakve analize, plaćanja državi silnih nameta i svega i bez etikete, neki dobivaju i poticaje, a ne rade što bi trebali, ja bocu moram platiti 12 kuna, a oni je kupuju za 90 lipa … Gdje je tu pravda? Mora je biti za sve ili nikoga. Da, ja ću uvijek zaraditi za svoj kruh, ali dosta mi je”, poručila je Vugec. Opetuje da sve što želi jest samo mogućnost da normalno radi iako baš to ispada nemoguća misija pa tako iako je u sustavu krava-tele već dvije godine, muku muči oko prikupljanja zemljišta, a iako se za pomoć obraćala na sve strane pa tako i resornoj ministrici nikakvog odgovora od nje nema
Politička podobnost
Prisjetila se i kakve je sve muke prolazila ranije oko bučomata: ”Godinama sam hodala okolo, svi su mi se smijali u selu i gradu – kakav bučomat, kakve su to ideje, ucjenjivalo me se, dok sam ishodila sve dozvole, a sve jer nisam politički podobna, a ovi koji rade mimo zakona mogu sve jer su politički podobni’’.
‘’Mi smo zemlja apsurda i politički podobnih ljudi, promovira se kupujmo hrvatsko, a rade se ovakve stvari, pa kako će ljudi to plaćati, mnogi nemaju ni pet kuna za običan kruh, a s obzirom na sve bit će još gore. Da imam novaca za nove troškove, zaposlila bih ljude, barem još dva radnika, da dođu raditi na farmu, a ne da sve radimo moj otac koji je već u godinama i ja’’, kaže Vugec.
Razbiti zid šutnje u Ministarstvu poljoprivrede zasad se i u našem slučaju pokazalo nemogućom misijom, naime, nakon što smo upite poslali ministarstvima poljoprivrede i financija, iz Ministarstva Marije Vučković su nam samo poručili da je to pitanje za Ministarstvo financija i na ovu temu nisu potrošili niti riječ više.
U Ministarstvu financija na njima doista nisu štedjeli, ali sadržajnost njihova dugog odgovora prilično je skromna – pogotovo s obzirom na to da nas je, kao i u slučaju kolega im iz Ministarstva poljoprivrede, zanimalo zašto je došlo do ovakvih izmjena i hoće li biti kakve pomoći i savjeta poljoprivrednicima te jesu li svjesni kakve bi mogle biti posljedice s obzirom na to da se sve više OPG-ova javlja i poručuje da će morati cijelu priču vratiti samo na prodaju na kućnom pragu.
Kada smo provjeravali što po ovom pitanju rade u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), doznali smo da čekaju zatraženo službeno objašnjenje od Ministarstva Zdravka Marića na koga se konkretno odnosi novi Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom. U Komori su uvjereni da se nove odredbe Pravilnika neće odnositi na poljoprivredne proizvođače jer smatraju da je Zakon jači od Pravilnika.
Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, između ostalih, obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene prometa kod prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima.
A što na sve kažu iz Ministarstva financija?
‘’Sukladno članku 30.a stavcima 3. i 4. Pravilnika propisano je što se ne smatra samoposlužnim uređajem putem kojega se provodi postupak fiskalizacije prodaje kako slijedi:
1. Samoposlužnim uređajem ne smatra se uređaj putem kojega se obavlja prodaja robe ili usluge žetonima i drugim sličnim sredstvima, a za čiju kupnju je prethodno proveden postupak fiskalizacije izdavanja računa.
2. Samoposlužnim uređajem ne smatra se uređaj putem kojega se obavlja prodaja robe ili usluge, za ostvarene promete u djelatnostima iz članka 5. Zakona , među ostalim, i za ostvarene promete u djelatnostima prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima, a što će biti u primjeni od 1. siječnja 2021. godine.
Samoposlužni uređaji poput aparata za slatkiše i sokove, jajomata, mljekomata i drugih smatraju se samoposlužnim uređajima putem kojih se provodi postupak fiskalizacije prodaje ako se prodaja robe ili usluge obavlja na način propisan člankom 30.a stavcima 1. i 2. Pravilnika. U tom slučaju obveznik fiskalizacije obvezan je provoditi postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja primjenjujući odredbe Zakona i Pravilnika’’, ključan je dio podužeg odgovora koji su za RTL.hr odaslali iz Ministarstva financija.
‘Poljoprivredne proizvođače treba izuzeti iz obveze fiskalizacije kako bi mogli opstati na tržištu’
‘’Smatramo važnim zaštititi poljoprivredne proizvođače i izuzeti ih iz obveze fiskalizacije kako bi mogli opstati na tržištu u ovim teškim vremenima. Uvjereni smo kako se ovaj Pravilnik u končanici neće odnositi na naše vrijedne poljoprivredne proizvođače koji se teško nose sa uvoznom jeftinom konkurencijom koja na tržište plasira proizvode lošije kvalitete. A ako bi se novi Pravilnik doista odnosio i na poljoprivrednike koje se spominje to bi bio još jedan udaraca na domaću poljoprivredu za što smatramo da nikome u Hrvatskoj nije interes’’, kazali su za RTL.hr iz Komore na čijem je čelu Mladen Jakopović, koji je i potpredsjednik COPA organizacije, najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika.
Upravo kada je riječ o drugim državama EU, napominje, ‘’većina njih poput naših susjeda Slovenije ili Austrije i Mađarske sve čine kako bi olakšali poslovanje poljoprivrednicima i sve zakone prilagođavaju njima kako bi što više domaće robe završilo na domaćim trpezama. Uvjereni smo da će i naša Vlada i institucije sve učiniti da olakšaju, a ne otežavaju plasman domaćih proizvoda’’.
Vijesti.hr
