Nekoć je Hrvatska bila prepoznatljiva po uzgoju jabuka i mandarina, a danas po uvozu
Novi smjerovi u hrvatskoj poljoprivredi: dok se uzgoj jabuka – nekoć jedna od glavnih proizvodnji – prepolovio, sve izraženije klimatske promjene i porast uvoza voća prisiljavaju domaće proizvođače na prilagodbu. Postavlja se pitanje – pretvaramo li se u zemlju oraha i lješnjaka?
Nekada smo bili poznati po jabukama i mandarinama, a danas – po uvoznom voću.
“Čini mi se da ni na tržnici više nema domaćeg voća i povrća, možda tek koju baku da nađeš”, rekla je Blaženka iz Zagreba.
“Sve ovo iz uvoza izgleda kao plastika”, komentirao je Goran, također iz Zagreba.
Zato je kvalitetna hrana postala sve rjeđa i skuplja.
“Kupujem od provjerenih prodavača koji mi mogu jamčiti da prskaju samo koliko je nužno”, kaže Silvio iz Zagreba.
Veliki problem za poljoprivrednike
Kvalitetnih domaćih proizvoda još uvijek ima. Na jednoj plantaži u Velikoj Gorici voće se uzgaja bez prskanja. No, krvava uš koja siše sokove iz mladih grana predstavlja veliki izazov za poljoprivrednike.
“Ako se vodi briga o zaštitnim sredstvima, o njihovoj količini, navodnjavanju i orošavanju, te ako se jabuke štite od mrazeva, rezultat je bolji”, objasnio je Zdravko Vukoman, voditelj proizvodnje jabuka i oraha.
Ipak, jabuke iz Zdravkova voćnjaka ne završavaju na tržištu jer su uvozne jabuke znatno jeftinije.
“Te jabuke ostaju neprodane, propadnu ili se prerade u sokove i slično. Boli kad se trudimo i radimo, a onda ne možemo prodati proizvod. Ne znam kako netko uspije nabaviti tako jeftinu jabuku”, rekao je Vukoman.
Podaci Hrvatske voćarske zajednice pokazuju da smo prošle godine domaćim voćem pokrili tek 35 posto potreba, a ove godine očekuje se još manji udio.
“Mi se držimo strogih europskih pravila, dok voće iz istočnih zemalja ne prolazi kroz iste kontrole. Često se događa da ta roba nije zdravstveno ispravna. Bilo je slučajeva da smo iz Poljske uvezli proizvode koji nisu bili sigurni za prehranu”, upozorio je Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.
Jak mraz, a zatim suša
Ove godine domaće voćare pogodili su snažan mraz, a zatim i suša. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sve se više prelazi na jednostavniji uzgoj orašastih plodova, koji su manje osjetljivi na klimatske promjene i vremenske nepogode.
“Rješenje je u pronalaženju novih sorti, ali i u uređenju vodnoga režima. Na istim područjima jedne godine imamo višak vode, a druge sušu, pa bi trebalo omogućiti zadržavanje viška vode kako bi se koristila za navodnjavanje”, istaknuo je profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Trenutno se okrećemo uzgoju oraha i lješnjaka, no s obzirom na sve izraženije klimatske promjene, nije isključeno da će se na ovim sušnim tlima uskoro pojaviti i egzotičnije kulture, prenosi Danas.hr.
