Planira se otpis potraživanja za tvrtke koje su zbog pandemije koronavirusa prestale raditi ili su izgubile barem 20 poto godišnjeg prihod te moratoriji na otplatu kredita i dijela režijskih troškova za građane koji su izgubili posao ili su na minimalcu te isplata minimalne plaće radnicima kao mjera pomoći tvrtkama koje su u krizi
Vlada je u utorak, zajedno sa šefom koalicijskog partnera HNS-a i bivšim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, održala sastanak s temom novog paketa mjera za pomoć gospodarstvu. S Vrdoljakom se pričalo o tromjesečnom otpisu dugova prema državi za tvrtke kojima je država zabranila rad zbog pandemije koronavirusa, s mogućnošću produljenja za još tri mjeseca.
Jutarnji doznaje kako je moguće da će u otpisima biti uključeni porez na dohodak, porez na dobit, plaćanje socijalnih doprinosa te parafiskalni nameti, poput naknada za spomeničku rentu, komunalnih i vodnih doprinosa članarina i RTV pristojbe. Raspravljalo se o ideji o otpisu dugova tvrtkama na koje se ne odnosi zabrana rada, ali su zbog krize izgubili više od 20 posto prihoda. Njima bi se dugovi, ako do toga dođe, trebali otpisivati mjesec po mjesec.
Predstavnici poslodavaca, poduzetnika i gospodarstvenika pozdravljaju mogućnost da Vlada prihvati njihov prijedlog za otpisom potraživanja poduzetnicima koji su zatvorili svoje tvrtke ili izgubili 20 posto prihoda.
“Hrvatska gospodarska komora je samostalno i u suradnji s drugim ključnim gospodarskim udruženjima za drugi val mjera pomoći gospodarstvu upravo zagovarala oslobođenje, a ne odgodu za sve pogođene tvrtke. U tom smjeru treba ići”, poručili su iz HGK, dok je Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika rekao da se nada da će te ideje ipak na koncu biti prihvaćene. Šefica HGK, Gordana Deranja ističe da Vlada treba, uz pad prihoda veći od 20 posto, kao kriterij za otpis potraživanja usvojiti i pad likvidnosti u nekoj tvrtci.
Financijska pomoć jednaka PDV-u po naplaćenoj fakturi
To je samo dio drugog paketa gospodarskih mjera koje će Vlada najvjerojatnije usvojiti na sjednici u četvrtak. Njime je predviđeno još 30 milijardi kuna pomoći, što zači da će ukupno uložena sredstva u oporavak cjelokupnog gospodarstva iznositi oko 60 milijardi kuna. U taj iznos ulaze minusi na rashodovnoj strani zbog otpisa dugova prema državi te rast rashoda zbog subvencija, odnosno isplate minimalca radnicima tvrtki u problemima te povoljnijeg kreditiranja poduzetnika.
Iako neki u Vladi navijaju za to da se velikim tvrtkama odgodi naplata PDV-a po naplaćenoj fakturi, čini se kako ministar financija Zdravko Marić nije spreman to omogućiti tvrtkama s godišnjim prihodima iznad 7,5 milijuna kuna zbog toga jer bi nastala ogromna rupa u proračunu. Godišnje na taj način država prikupio oko 60 milijardi kuna, što odgovara ukupnom iznosu paketa mjera pomoći, no procjenjuje se da bi za samo mjesec dana rupa u proračunu iznosila oko pet milijardi kuna.
Nakon sastanka ministara u Vladi i Vrdoljaka, održan je i sastanak svih članova vladajuće koalicije. Posao nije gotov, pa će se u istom sastavu i o istoj temi raspravljati i u srijedu. Zdravko Marić je potvrdio kako će Vlada s mjerama upoznati i socijalne partnere u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno poduzetnike i sindikate.
Mogući i umanjeni računi za režije
U oba paketa mjera predviđena je i pomoć građanima, a ona uključuje bankarske moratorije na otplatu kredita za one koji ne rade ili im je smanjena plaća, a postoji mogućnost i da državne tvrtke, poput HEP-a, umanje račune onima koji su ostali bez posla ili su na minimalcu. Predlaže se i uvođenje moratorija na plaćanje tražbina radnicima koji su ostali na poslu ili su na minimalcu. Obavljeni su i prvi razgovori između Vlade i domaćih banaka o financiranju neminovnog deficita državnog proračuna te kreditiraju domaćeg gospodarstva u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.
Iz Ministarstva rada poručuju da je zahtjeve za isplatu minimalca podnijelo 60.000 tvrtki koje traže pomoć za ukupno 360.000 radnika, a ministar financija je potvrdio da je do utorka 52.000 tvrtki Poreznoj upravi predalo zahtjev za odgodu naplate poreza i doprinosa. Iz Porezne uprave su potvrdili kako je do ponedjeljka pristiglo 39.047 zahtjeva te d su oni riješili njih 16.944, odnosno 43 posto. Većina zahtjeva (21.125) stigla je od fizičkih osoba, dok su tvrtke podnijele 17.922 zahtjeva.
Net.hr
