Otkako je Vladimir Putin u veljači zapovjedio da njegovi tenkovi u zoru prijeđu granicu s Ukrajinom malo je toga pošlo po planu. Trebao je ovo biti blitzkrieg, a Kijev je trebao pasti za 96 sati.
Rusija je napala Ukrajinu. Na europskom tlu je počeo rat, rat ruskih tenkova protiv ukrajinskih dronova, rat istoka protiv zapada. I nije se stvarnost promijenila samo Ukrajincima, koji žive u skloništima, pod uzbunama i granatama, bez struje i grijanja. Niti samo Rusima, koji su izolirani, koji više nemaju gdje kupiti iPHONE, Levisice ni pojesti BigMac. Imaju Ujaka Vanju, propagandu i mobilizaciju svih, pa i starih i bolesnih. Promijenila se i stvarnost cijelog svijeta.
U svaki kutak planete stigla je inflacija, visoke cijene hrane i WC papira, stigla je kriza energenata, i geopolitičke promjene kakve su do ove godine bile nezamislive. Finska i Švedska ulaze u NATO, koji odjednom doživljava renesansu.
Europska Unija financira oružje, a Rećep Tajip Erdogan je mirotvorac. Živimo u atmosferi hladnog rata, živimo na rubu trećeg svjetskog rata, misleći na nuklearno oružje.
Ovo je trebao biti blitzkrieg
Evo analize. Kako je rat promijenio svijet?
Zapad ga je dugo prognozirao, Putin demantirao. I gomilao trupe na granici
“Ne smije biti sumnje će potencijalni agresor biti poražen.”, kazao je Vladimir Putin.
24. veljače pojavio se na televiziji i objavio rat u formi specijalne vojne operacije koja će denacificirati Ukrajinu. Minutu kasnije čule su se eksplozije.
“Nećemo položiti oružje, branit ćemo našu državu. Zato što je naše oružje naša istina.”, kazao je ukrajinski predsjednik Volodímir Zelenski
No otkako je Vladimir Putin u veljači zapovjedio da njegovi tenkovi u zoru prijeđu granicu s Ukrajinom malo je toga pošlo po planu. Trebao je ovo biti blitzkrieg, a Kijev je trebao pasti za 96 sati. Zelenski je trebao predati vlast uz minimalan otpor, a Ukrajinci su trebali pozdraviti prorusku vladu u Kijevu.
Deseci tisuća ljudi bježali su prvih tjedana rata. Amerikanci su nudili Zelenskom da ode iz Ukrajine, no on je ostao i vješto se koristi društvene mreže. Sveprisutan je, javlja se videovezama, upozorava, moli, traži.
“Ako to ne učinite, ako nam ne date avione, barem da se branimo, onda možemo donijeti samo jedan zaključak: i vi želite da nas polako ubiju. To je odgovornost svjetskih političara, zapadnih čelnika, danas i zauvijek”, kazao je Zelenski.
Umjesto blitzkriega, rat je ušao u svoj deseti mjesec.
Nakon početne prednosti, i pokazalo se da ruska vojska nije sposobna osvojiti glavne ukrajinske gradove niti da ima logističke kapacitete za održavanje takve operacije.
Na jesen je krenula ukrajinska kontraofenziva, a uskoro stižu dokazi ratnog zločina – u Buči, Mariupolju. Gradu koji plaća visoku cijenu otpora.
Teške posljedice za globalnu ekonomiju.
Rusi su snažnim bombardiranjem prisilili lučki grad na jugu Ukrajine, na predaju. Mariupolj je bio jedna od prvih ruskih meta, a pod opsadom je proveo 86 dana.
Sada, Rusija u u okupiranom Mariupolju briše tragove Ukrajine.
U Odesi Ukrajinci skidaju spomenike iz vremena ruskog carstva.
Ovaj je rat drugačiji, ali zapravo isti…
Donijeti će i teške posljedice za globalnu ekonomiju. Cijene plina otišle su u nebo. Europa koja je godina ovisila o ruskom plinu i naftu primila je udarac u trbuh. Vlade, kompanije i obitelji diljem svijeta osjećaju ekonomske posljedice rata samo dvije godine nakon što je pandemija razorila globalnu ekonomiju.
Inflacija divlja, cijene energenata navješćuju hladno razdoblje, Europa balansira na rubu recesije. Stvorila se hladnoratovska atmosfera – zapad protiv istoka.
Putin se prevario u procjeni da će ucjenjujući plinom destabilizirati europske Vlade, no prevario se i Zapad kada je računao da će sankcije brzo urušiti rusku ekonomiju.
“Naravno, razumljiv je cilj naših geopolitičkih protivnika i protivnika – ograničiti prihode ruskog proračuna. Ali stvar je u tome da ne gubimo ništa od ove gornje granice cijene nafte. Nema gubitaka za ruski energetski sektor, za proračun i gospodarstvo.” kazao je Putin.
NATO savez ojačao
Putin je pogriješio i u procjeni da će destabilizirati neujedinjeni NATO. Dogodio se suprotno. Savez je ojačao. Finska i Švedska su pristupile. Zelenski jeu pravu kada kaže da je Ukrajina pomogla da Europa postane jedan tim.
“Pomogli smo svima kroz ovih 10 mjeseci . Pomogli smo Zapadu da ponovno pronađe sebe, da se vrati na globalnu scenu i da osjeti koliko je Zapad uspio. Nitko se na Zapadu više ne boji i neće se bojati Rusije”, kazao je Zelenski koji u tajno planiranoj akciji stiže u posjet SAD-u. Kongres je oduševljen, a Zelenski dobiva sve što je tražio. Milijarde pomoći i Patriote.
Ovaj je rat obnovio strah od nuklearne prijetnje. I to je bilo nešto za što je svijet 21. stoljeća mislio da neće morati strahovati.
U Hrvatskoj se pak najava o obučavanju ukrajinskih vojnika pretvorila u političku sapunicu.
Između predsjednika i premijera.
“To je pokušaj sabotaže. Sad se vidi tko za Tita, a tko za Staljina.”, govori Milanović
“To je politički očaj…”, tvrdi Plenković.
Sabor je na kraju glasao protiv.
Na listi sankcioniranih firmi na zahtjev Hrvatske naći će se i ona koja je kanila preuzeti Fortenovu.
A incident s početka sukoba – kada je preletjevši kroz nekoliko zemalja NATO bespilotna letjelica pala pored studentskog doma u Zagrebu još nije riješen, prenosi danas.hr.