Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, gotovo petina stanovnika Hrvatske nalazi se u riziku od siromaštva. U 2025. godini ta stopa iznosila je 19,5 posto.
Kada se uzme u obzir širi pokazatelj – rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti – udio raste na 20,7 posto, dok dva posto građana živi u uvjetima teške materijalne i socijalne deprivacije.
Prag rizika od siromaštva definiran je na godišnjoj razini pa je za jednočlano kućanstvo iznosio 9.034 eura, dok je za obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece bio postavljen na 18.972 eura. Prosječan godišnji raspoloživi dohodak po kućanstvu iznosio je 27.586 eura.
Velike razlike među regijama
Podaci pokazuju značajne regionalne razlike. Najveći rizik zabilježen je u Panonskoj Hrvatskoj, gdje doseže 28,6 posto. Slijedi Jadranska Hrvatska s 19 posto, dok je u Sjevernoj Hrvatskoj stopa 16,9 posto. Najniži rizik zabilježen je u Zagrebu, gdje iznosi 11,4 posto.
Sličan obrazac vidi se i kod šireg pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti, gdje Panonska Hrvatska ponovno prednjači.
Najugroženije skupine
Najveći rizik od siromaštva prisutan je među starijim osobama koje žive same – čak 64,4 posto osoba starijih od 65 godina u jednočlanim kućanstvima nalazi se u toj kategoriji. Posebno su pogođene i žene koje žive same, kod kojih stopa iznosi 58,8 posto.
Kod obitelji s djecom, najranjiviji su samohrani roditelji s djecom (29,7 posto), kao i kućanstva s troje ili više djece (23 posto).
Financijska svakodnevica građana
Podaci dodatno otkrivaju koliko je svakodnevni život za mnoge izazovan. Čak 32,6 posto građana ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, dok 31,2 posto kućanstava ne može pokriti neočekivani financijski trošak.
Oko 4,2 posto ljudi živi u kućanstvima koja si ne mogu osigurati adekvatno grijanje tijekom zime, a 4,7 posto nema mogućnost redovitog obroka s mesom, ribom ili odgovarajućom zamjenom svaki drugi dan.
Kada je riječ o subjektivnom doživljaju financijske situacije, 3,8 posto građana živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, dok ih 15,3 posto to čini s poteškoćama. Najveći dio stanovništva, njih 43,1 posto, navodi da uspijeva pokriti troškove uz manje teškoće.
Kako se određuje prag siromaštva
Pokazatelji se temelje na godišnjoj anketi o dohotku stanovništva, koja obuhvaća privatna kućanstva. Prag rizika izračunava se kao 60 posto medijana ekvivalentnog dohotka, što znači da osobe ispod tog praga imaju veći rizik od siromaštva, iako to ne znači nužno da žive u potpunoj oskudici.
