Nakon tri mjeseca postupnog usporavanja, inflacija je u kolovozu ponovno ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene bile su 4,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na srpanj porasle 0,3 posto.
Jedan od glavnih razloga novog ubrzanja su energenti, a profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov upozorava da bi njihov rast mogao povući i nove cijene hrane te dodatno pogurati inflaciju na jesen.
„Energetska kriza koja se ove godine događa cijelo vrijeme povećava troškove proizvodnje svim proizvođačima. Jasno je da će na jesen u trgovine doći nova roba koja će biti skuplja i da će to stvarati dodatan pritisak na inflaciju“, rekla je Ivanov za RTL Danas.
Hrana zasad miruje, ali pitanje je do kada
Ivanov ističe da cijene hrane trenutačno ne rastu snažno, no to bi se moglo promijeniti ako energenti nastave poskupljivati.
Prema njezinim riječima, roba i sirovine koje će u većoj mjeri doći na tržište tijekom jeseni odražavat će troškove proizvodnje iz proteklih mjeseci.
„Cijene hrane koje će biti raspoložive na jesen odražavat će ove cijene proizvodnje koje smo imali od veljače. Novi proizvodi i nove sirovine za proizvodnju i industriju praktično dolaze tek na jesen“, pojasnila je.
Posebno upozorava na snažan rast cijena energenata. U kolovozu ove godine, kaže, njihov rast iznosio je 17,4 posto, dok je u istom mjesecu prošle godine bio 2,5 posto.
Upravo je to, smatra, jedan od ključnih razloga zbog kojih je inflacija ponovno ubrzala.
Građani štede na kvaliteti
Ivanov se osvrnula i na razliku između službene statistike i dojma građana da hrana u trgovinama poskupljuje puno više.
Objašnjava da dio potrošača sve češće kupuje jeftinije proizvode, proizvode na akcijama i artikle kojima su cijene ograničene, zbog čega ukupna stopa inflacije hrane može izgledati niža.
„Štedimo na kvaliteti“, rekla je Ivanov, dodajući da su cijene kvalitetnijih proizvoda, poput junetine, u pojedinim slučajevima porasle znatno više nego što pokazuje ukupna statistika.
Usluge i dalje guraju cijene prema gore
Pritisak na inflaciju dolazi i iz uslužnog sektora.
Ivanov ističe da i dalje rastu cijene stanovanja, zdravstvenih usluga, rekreacije, kulture, informacija i komunikacija, kao i prijevoza koji je izravno izložen rastu cijena goriva.
Turistička sezona, prema njezinoj ocjeni, ove godine nije bila glavni generator rasta cijena jer je potražnja u dijelu sektora bila slabija, ali usluge i dalje ostaju jedan od važnih izvora inflacijskih pritisaka.
Do kraja godine inflacija bi mogla dosegnuti 4,5 posto
Na pitanje gdje vidi inflaciju do kraja godine, Ivanov procjenjuje da bi mogla biti nešto viša nego u kolovozu.
„Do 4,5 posto, mislim da ne više od toga“, rekla je.
Takvu razinu smatra ozbiljnom, iako više nema šokova kakvi su zabilježeni 2022. godine, kada su godišnje stope inflacije dosezale dvoznamenkaste vrijednosti.
Ministar financija Tomislav Ćorić također je upozorio da ne očekuje brzo smirivanje cijena ako ne dođe do deeskalacije sukoba na Bliskom istoku i pada cijena energenata.
Povratak na inflaciju od dva posto možda neće biti jednostavan
Ivanov je oprezna i kada je riječ o povratku inflacije na razinu od oko dva posto, koja se godinama smatrala poželjnom i uobičajenom.
Smatra da su se globalni gospodarski odnosi promijenili te da više ne postoje svi čimbenici koji su desetljećima pomagali držati cijene niskima.
Posebno navodi Kinu i druge zemlje koje su nekoć bile izvor vrlo jeftine robe i radne snage. Kako u tim državama rastu plaće i troškovi proizvodnje, nestaje dio globalnog pritiska koji je ranije spuštao cijene.
„Pitanje je hoćemo li u skoroj budućnosti na svjetskoj razini više ikad dostizati takve stope“, rekla je Ivanov govoreći o inflaciji od oko dva posto, prenosi Net.hr.
Ako se rast cijena energenata nastavi, jesen bi tako mogla donijeti novi val poskupljenja, posebno kod hrane i režijskih troškova.
