Vožnje biciklom, veganska hrana, razdvajanje otpada – sve to prikazali smo tijekom Zelenog tjedna na RTL-u. Za zelenu tranziciju bitne su navike, ali i ambiciozne javne politike. Kako stoji Hrvatska i sve što ste htjeli znati o solarima, modi i baterijama doznajte u RTL Dosjeu
Na krovu kuće u Velikoj Gorici nalaze se solarni paneli koje je Goran Cvetojević postavio prije tri godine. Od tada njegov cijeli posao funkcionira zahvaljujući sunčevoj energiji. Struju koristi za rad ordinacije za fizioterapiju, ali i za punjenje automobila koji svakodnevno obilaze pacijente.
“Danas naše automobile vozimo doslovno bez ikakvih troškova. Imamo pet, odnosno šest vozila, i solarnu elektranu koja opskrbljuje i klimatizirane prostorije. Na godišnjoj razini ukupni trošak za električnu energiju iznosio je između 66 i 68 eura”, objašnjava Goran. U njegovom slučaju računica je bila vrlo jasna – ulaganje od oko 23.500 eura isplatilo se za dvije i pol godine. “Bilo nam je toliko očito isplativo da se pitam zašto to nismo napravili još prije deset godina”, kaže.
Sličan model primijenio je i na obiteljskoj kući, gdje ga je cijeli sustav koštao oko 10 tisuća eura. “S obzirom na to da nismo koristili poticaje, očekujem da će se investicija vratiti kroz pet godina, dok bi s poticajima to bilo oko tri”, procjenjuje Goran.
Usmjeravanje prema obnovljivim izvorima energije važan je cilj Europske unije, pa tako i Hrvatske, u nastojanju da se ostvari klimatska neutralnost. Plan je da se do 2030. godine udio energije iz obnovljivih izvora poveća na 42,5 posto.
Greenpeace je ovoga tjedna predstavio studiju u kojoj se navodi da bi do tada cijela električna energija u Hrvatskoj mogla dolaziti isključivo iz obnovljivih izvora.
“Najvažniji koraci su ulaganja u solarnu i vjetroenergiju, u čemu Hrvatska ima iznimne, ali nedovoljno iskorištene mogućnosti. Također, ključna su ulaganja u prijenosnu mrežu”, ističe Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Postoje primjeri dobre prakse: u pet godina instalirano čak sedam gigavata solara u Grčkoj, i pet i pol u Mađarskoj. Hrvatskoj bi trebalo manje. “U ovoj studiji se predlaže novih četiri gigavata solara. Trebalo bi nam još tri gigavata vjetra”, dodaje Andrić.
Nova moda: zakrpano, redizajnirano, razmijenjeno
Modna industrija jedan je od većih zagađivača okoliša – za izradu jedne pamučne majice potroši se čak 2700 litara pitke vode. Prosječan Europljanin godišnje baci oko 11 kilograma tekstila, dok se reciklira samo jedan posto iskorištene odjeće.
Snježana Horvatić Popović, koja vodi obrt specijaliziran za upcycle dizajn, apelira na potrebu za promjenom. “Kad svatko zaviri u svoj ormar, lako će vidjeti da ima previše odjeće. A opet, kada trebamo nešto drugačije, kao da nam nedostaje ideja pa opet odlazimo u trgovine i kupujemo novo, i tako se gomilamo”, ističe Snježana.
Kod nje je moguće od stare odjeće napraviti nešto sasvim novo ili obnoviti ono što je već istrošeno. Umjesto odlaska u trgovine, sve više ljudi sudjeluje i na razmjenama odjeće. Snježana otkriva kako već deset godina nije kupila nijedan novi komad odjeće. Umjesto toga, koristi stare stvari i daje im novi život – ne samo u svojoj radionici.
“U zajednici se razvijaju novi načini razmišljanja. Organiziraju se događaji, takozvani swap partyji, gdje ljudi donose svoju odjeću i razmjenjuju je s drugima”, objašnjava.
Biciklom do održivosti
Na ovakva okupljanja možete bez problema stići i biciklom – jer automobili su jedan od najvećih izvora zagađenja u prometu. Bicikl nije samo ekološki prihvatljiviji i zdraviji izbor, već u gradskim gužvama često bude i brži.
“Za mene je vožnja biciklom sinonim za slobodu. I ja sam ranije većinom koristio automobil za kretanje, ali sam shvatio da biciklom mogu stići brže, jednostavnije, bez traženja parkinga, s više slobode – i to mi je potpuno promijenilo način kretanja po gradu”, kaže Janko Večerina, predsjednik Udruge Sindikat biciklista.
Međutim, kako bi se više ljudi odlučilo za bicikl kao prijevozno sredstvo, potrebna su dodatna ulaganja u infrastrukturu – biciklističke staze, bolju povezanost javnog prijevoza i pješačke zone. U Zagrebu je u posljednjih pet godina u održivu mobilnost uloženo 200 milijuna eura, u Šibeniku više od 13 milijuna, a u Puli preko šest i pol milijuna eura.
Ovakva je situacija u restoranima
“Vrijeme je da mijenjamo svakodnevne navike. Ne moramo automobilom prelaziti cijeli put – kraće relacije možemo prohodati, nešto duže prijeći biciklom, a za duže dionice koristiti javni prijevoz”, poručuje Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti.
Jedan od glavnih globalnih problema za okoliš je i prevelika konzumacija mesa, koja doprinosi ispuštanju stakleničkih plinova te troši velike količine tla i vode. Zbog toga se sve veći broj ljudi odlučuje za vegansku ili vegetarijansku prehranu.
“Čak 80 posto naših gostiju nisu ni vegani ni vegetarijanci, ali shvaćaju važnost toga da barem jednom dnevno pojedu nešto zdravo – i nešto što neće opterećivati njihovu savjest”, kaže Dalibor Marić, vlasnik veganskog restorana.
Zamijeniti ćevape seitanom, popraviti odjeću umjesto da je bacimo, sjesti na bicikl umjesto u auto – sve su to održive opcije koje je lako uvesti u svakodnevicu. No bez jasne, konkretne i ambiciozne zelene politike, pojedinac sam ne može napraviti značajnu promjenu, prenosi Danas.hr.
