Europski je prosjek nešto manji od 12 posto, a najbolja je situacija na sjeveru Europe jer se tamo broj obrazovanih vrti oko 30 posto
Hrvati su opet na samom dnu liste, a ovoga puta po cjeloživotnom učenju. Od nas su gori samo Grci i Bugari.
Tako je tek oko četiri posto Hrvata, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku, sudjelovalo u nekoj vrsti obrazovanja ili usavršavanja u razdoblju od mjesec dana prije provedenog anketiranja.
Europsko dno popunili su Grci s oko tri posto onih koji su bili na nekoj od edukacija, a daleko od njih su Bugari, s ni dva posto.
Sjever Europe ne iznenađuje, pa su tako prvo mjesto zauzeli Šveđani s oko 36 posto onih koji su sudjelovali u nekom usavršavanju ili obrazovanju. U stopu ih prate Danci, s gotovo 28 posto onih koji ‘ulažu’ u cjeloživotno učenje, a s jedan posto manje su Islanđani.
Nizozemska i Finska su na oko 25 posto, a susjedi Slovenci vode ‘mrtvu trku’ sa Švicarcima, na oko 22 posto. Estonija i Norveška dijele jednak postotak – oko 21 posto, a nakon njih je Luksemburg s oko 18 posto.
Austrijanci i Španjolci su na oko 15, a Portugal i Francuska imaju oko dva posto manje takve populacije. Malta i Slovačka su na nešto manje od 13 posto, a ispod njih je prosjek Europske unije – 11,9 posto.
Niži postotak od prosjeka EU imaju Irska, Cipar Belgija, Latvija i Italija, a u top 10, doduše, najgorih, su Češka, Litva, Njemačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Grčka i Bugarska, piše Danas.hr.
