Hrvatska je napravila veliki iskorak u praćenju potresa! Zahvaljujući novoj mreži seizmoloških postaja, građani sada putem interneta mogu provjeriti je li u njihovoj blizini zabilježena seizmička aktivnost. Riječ je o dijelu velikog projekta modernizacije vrijednog 13 milijuna eura, kojim je znatno unaprijeđen sustav praćenja podrhtavanja tla u našoj zemlji.
Nakon razornih potresa koji su 2020. godine pogodili Zagreb i Petrinju, postalo je jasno koliko je Hrvatskoj potrebna suvremenija i gušća mreža seizmoloških postaja.
Naime, prije tih potresa Hrvatska je raspolagala s manje od 30 seizmoloških postaja, što je bilo daleko od potreba države koja se nalazi na seizmički aktivnom području.
„To je apsolutno neadekvatno za državu poput naše, na trusnom području, gdje potresi nisu rijetkost, nego se, nažalost, ponavljaju periodički“, ističe voditelj projekta CROSSNET Tomislav Fiket.
Postavljeno čak 95 novih seizmoloških postaja
Upravo je potreba za modernizacijom potaknula projekt CROSSNET, u sklopu kojeg je uspostavljena mreža od 95 novih seizmoloških postaja.
Projekt vrijedan 13 milijuna eura financiran je sredstvima Europske unije, uz sudjelovanje države u pokriću PDV-a.
Nove postaje omogućuju prikupljanje znatno većeg broja kvalitetnih podataka o seizmičkoj aktivnosti, što će stručnjacima olakšati praćenje potresa, a nadležnim službama omogućiti bolje i brže informiranje javnosti.
Posebnost projekta predstavlja i deset seizmoloških postaja postavljenih u moru, čije je održavanje znatno složenije od onih na kopnu.
„Cijeli uređaj zajedno sa seizmometrom ispluta na morsku površinu, a kasnije ga ponovno podignemo na brod, otvorimo i preuzmemo podatke. USB je zapravo na seizmometru“, objašnjava suradnica projekta Viktorija Milec.
Kada mreža bude u potpunosti razvijena, očekuje se da će Hrvatska imati oko 180 seizmoloških postaja.
Građani sada mogu sami provjeriti je li bilo potresa
Jedna od najzanimljivijih novosti jest mogućnost da i sami građani putem interneta pristupe podacima seizmoloških postaja.
Ako osjete podrhtavanje tla i nisu sigurni je li riječ o potresu, mogu otvoriti podatke s postaje najbliže svojoj lokaciji i pregledati njezin zapis.
„Ispunili smo im tu želju da više ne moraju dvojiti jesu li osjetili potres u svojoj blizini. Mogu otići na stranicu, otvoriti postaju najbližu svojoj lokaciji, preuzeti 24-satni zapis i odmah pogledati je li bilo nekakvih događanja“, pojašnjava Fiket.
Na taj način građani dobivaju neposredan uvid u zabilježenu seizmičku aktivnost, iako za stručno tumačenje zapisa i potvrdu potresa i dalje mogu biti potrebni dodatni podaci.
Gušća mreža omogućuje i otkrivanje slabijih potresa koji ranije nisu bili dovoljno precizno evidentirani.
„Dugi niz godina vladala je fama da, recimo, u Baranji nema potresa. Znamo da ondje ima slabih potresa, ali nismo imali mrežu koja ih je mogla locirati. Sada, s ovako gustom mrežom i pokrivenošću cijelog teritorija, vidimo aktivnost“, ističe Fiket.
Sljedeća velika novost: seizmološki certifikati za zgrade
Modernizacija seizmološke infrastrukture samo je jedan dio nastojanja da Hrvatska bude bolje pripremljena za buduće potrese.
Sljedeći važan korak trebalo bi biti uvođenje seizmološkog certificiranja zgrada, odnosno sustava koji bi građanima pružio jasnije informacije o otpornosti građevina na potrese.
Profesor Josip Atalić objašnjava da su pripreme za takav sustav već započele.
„Trenutačno se radi zakon koji bi obuhvatio certifikat, a s Gradom Zagrebom radimo pilot-projekt u kojem na njihovu portfelju zgrada testiramo proceduru, odnosno metodologiju“, kaže Atalić.
Takvi bi certifikati trebali omogućiti kvalitetniji uvid u seizmičku otpornost pojedinih zgrada, što bi bilo korisno vlasnicima nekretnina, stanarima i nadležnim institucijama.
Prema očekivanjima stručnjaka, zakon koji bi regulirao seizmološko certificiranje mogao bi biti donesen tijekom 2027. godine.
Iako potrese još uvijek nije moguće pouzdano predvidjeti niti spriječiti, nova mreža seizmoloških postaja predstavlja važan korak prema boljem razumijevanju seizmičkih aktivnosti i kvalitetnijoj zaštiti stanovništva.
Za građane je pritom posebno zanimljivo što dio tih podataka više nije dostupan samo znanstvenicima i stručnim službama, nego ih sada mogu pregledavati i sami.
