Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcioniraju u vrijeme krize
Ako se ostvare najgori strahovi Europe – da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede – Finska će biti spremna.
Finska, naime, ima zalihe: najmanje šest mjeseci svih važnijih goriva i žitarica stoje u strateškim zalihama, dok su farmaceutske tvrtke dužne su imati zalihe svih uvezenih lijekova za period od 3 do 10 mjeseci, piše Jutarnji.hr.
Ima civilnu obranu. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacijske centre.
I ima borce. Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Europi.
“Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata”, kaže Tytti Tuppurainen, finski ministar EU. Nakon osam desetljeća živeći prvo u sjeni Sovjetskog Saveza, a sada Rusije, opasnost od rata u Europi nije ih iznenadila.
Ali ono što Finska naziva svojom strategijom ‘sveobuhvatne sigurnosti’ primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sustave za svoje društvo kako bi se zaštitili prije vremena – ne samo od potencijale invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija.
Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcioniraju u vrijeme krize.
Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano promatra koje su njene glavne slabosti i pokušava ih ispraviti kako bi se stvorilo što je moguće više otpornosti u sustavu prije nego što se kriza dogodi.
Finska je sa svojom granicom od 1340 km koju dijeli s Rusijom vrlo izložena napadu i po prvi put u svojoj povijesti većina Finaca podržava prijavu za članstvo u NATO-u.
Ali zemlja s 5,5 milijuna stanovnika također vidi potrebu održavanja i nadogradnje svoje nacionalne strategije.
“S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za obranu zemlje . . . Redovito treniramo na mnogim razinama kako bismo bili sigurni da svi znaju što im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno.’
Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz vlastitog rata s Moskvom – u brutalnom Zimskom ratu 1939-40 uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskoj Saveza na njihov teritorij, znatno duže nego što su to Rusi očekivali. 1940. godine je sklopljen Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti 9% svojeg teritorija uključujući svoj najkozmopolitskiji grad, Vyborg, i jedno od glavnih područja industrije.
Nakon toga, Finci su se zavjetovali: nikad više.
“Nismo zaboravili, to je u našem DNK”, govori predsjednik Sauli Niinisto pa ukazuje na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Europi.
Finska ima ratnu snagu od oko 280.000 ljudi, te 900.000 obučenih rezervista. Čak i nakon završetka hladnog rata nastavili su s regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jake izdatke za obranu čak i 1990-ih i 2000-ih kada su drugi smanjivali.
Jarmo Lindberg, bivši načelnik obrane Finske, kaže da je finski glavni grad Helsinki ‘kao švicarski sir’ s desecima kilometara tunela. “Postoje područja kao u filmu o Jamesu Bondu’, dodaje. ‘Svi stožeri oružanih snaga smješteni su ispod ’30-40 metara granita. Imali smo iskustvo bliske smrti u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo”, ističe.
Ako bi vojna obavještajna služba otkrila vjerojatni napad, mobilizirale bi se snage i, koliko god je to moguće, civili bi bili evakuirani iz opasnih područja, što je značajna razlika u odnosu na ono što se dogodilo u Ukrajini, piše Jutarnji list.
Finska nije usredotočena samo na prijetnju invazije, već i na druge oblike napada – bilo da su lokalni, kao što je trovanje izvora vode ili onesposobljavanje elektrane, ili nacionalni, poput cyber napada, a sve je veći fokus na takozvane hibridne prijetnje.
Helsinki je oduvijek težio dobrosusjedskim odnosima s Rusijom zbog duge, zajedničke granice, ali je ta nada sada slomljena.
“Sve što znam je da će Rusija uvijek biti tu i znamo da ćemo biti spremni”, zaključuje Lindberg, bivši načelnik obrane, prenose RTL Vijesti.
