Najviše se vara na mesu, medu, ulju, mlijeku i sirevima. Pa je tako čak 16 posto kozjih i ovčjih sireva miješano s onim kravljim, a kravlji sir u 13 posto slučajeva ima manje mliječne masti od onoga što piše na etiketi.
Šokantna je količina lažnih informacija na deklaracijama proizvoda koje su otkrili inspektori. Nerijetko se koriste lošiji sastojci ili se pravi miješaju s jeftinijim. Pa tako više od trećine uzoraka mljevenog mesa ima više vezivnog tkiva, a manje mesa od deklariranog, doznaje RTL, prenosi Danas.hr Varalo se i na tjestenini – od toga da nije odgovarala gramaži, pa do toga da je postotak jaja niži u odnosu na ono što piše na deklaraciji.
Najviše se vara na mesu, medu, ulju, mlijeku i sirevima. Pa je tako čak 16 posto kozjih i ovčjih sireva miješano s onim kravljim, a kravlji sir u 13 posto slučajeva ima manje mliječne masti od onoga što piše na etiketi. Na deklaraciji jedno, a u pakiranju drugo i u slučaju mineralne vode. Nedostaje minerala. Ništa bolji rezultati ni kod analize vina. U 50 posto slučajeva patvoreno je dodatkom vode i šećera čije podrijetlo ne dolazi iz grožđa.Lažno se pokazalo i 6 od 10 uzoraka bučinog ulja, i to tako da je u njih dodavano neko drugo ulje, dok se u maslinovo ulje najčešće dodaje suncokretovo.
Povučeno čak 117 proizvoda
Problem nije samo prevara. Iako je hrana u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim zemljama, samo prošle godine kroz sustav brzog uzbunjivanja za hranu s polica je povučeno 117 proizvoda. “Ako se u hrani utvrdi neka kemijska ili mikrobiološka tvar koja nije uobičajeno regulirana propisom, a u drugom slučaju se radi ako ona je regulirana propisom, međutim vrlo su mala odstupanja u kojem je ona utvrđena u hrani”, kaže Brigita Hengl, stručna savjetnica iz Centra za sigurnost hrane.
“Bilo bi jako dobro kada bi se objavljivali podaci i o prodajnim mjestima i o proizvođačima koje takve proizvode stavljaju na tržište”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Razlozi povlačenja proizvoda s polica bili su i pronalazak mikroorganizama, parazita, teških metala, pesticida, antibiotika i aditiva.
“To je dosta skupo, to je za potrošače vrlo često nezgodno – oni reagiraju ako je nešto vidljivo na prvi pogled, ovako je to vrlo teško vidjeti. Nema drugog savjeta – nego paziti gdje se kupuje i od koga se kupuje”, dodaje Blažić. Iako je sva ova hrana zdravstveno ispravna, količina lažnih informacija na deklaracijama čini se nikad veća.
Kako prepoznati podvale u namirnicama?
Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju otkrila je za RTL i postoji li način da prepoznamo nevjerojatne podvale na deklaracijama proizvoda koje konzumiramo.
“Jako teško je prosječnom potrošaču utvrditi radi li se o patvorini ili ne. Zato postoje ovakvi dobro opremljeni laboratoriji poput Centra za sigurnost i kvalitetu hrane koji mogu utvrditi mogućnost patvorene hrane”, istaknula je Bošnir, prenosi Danas.hr.
Ipak, postoje znakovi prema kojima prosječan potrošač može posumnjati na kvalitetu proizvoda.
“Kada potrošač kupi hranu može posumnjati ako mu je senzorski ona malo drukčija negoli je navikao. Dakle, miris, okus, boja, konzistencija. Isto tako ako je u proizvodu neki sastojak koji se ne očekuje na tom proizvodu”, rekla je Bošnir.
Bošnir je komentirala koliko takva hrana može biti opasna za zdravlje.
“Sve zavisi na koji način je hrana patvorena. Jesu li zamijenjeni samo neki dijelovi hrane manje kvalitetnim proizvodima ili se u proizvodu nađu tvari poput pesticida. Ako se radi o ekološkoj hrani u kojoj se pesticidi ne očekuju i još ako se oni nalaze u većoj količini nego što je to prihvatljivo nego što je to određeno za komercijalnu hranu naravno da učestalom konzumacijom takve hrane može doći i do oštećenja zdravlje. Radi se o kumulativnim toksikantima, a uz pesticide se mogu naći i teški metali. O posljedicama na zdravlje ovisi tko ih konzumira i koliko često”, rekla je Bošnir, prenosi Net.hr.
