Svaki četvrti Hrvat barem je jednom probao drogu, a eksperimentiranje počinje već sa 16 godina. Zabrinjava snažan raste konzumacija kemijskih droga, posebno kokaina koji se sve češće unosi iglom.
Prije gotovo 15 godina Ivana Šantek je donijela najvažniju životnu odluku. Uspjela se izvući iz pakla droge i sada pomaže drugima da učine isto. Priča nam kako ovisnika i dilera ima kao nikad prije, a marihuana i kokain na kućnu adresu dolaze brže nego dostava hrane iz restorana.
“U zadnje vrijeme, ljudi se uz jutarnju kavicu idu „popravit.“ Kokaina ima kao u devedesetima heroina, gdje god kreneš, lako je dostupan”, kaže nam Ivana. Dodatan je problem što sve više konzumenata u Hrvatskoj kokain unosi iglom.
“Više-manje to su vikend ovisnici i onda malo po malo počnu uzimati svakodnevno, a teško se primijeti da si na njemu, što si dulje postaneš psihotičan i drugačije izgledaš”, priča nam Ivana.
Potvrđuje to i službena statistika. Potrošnja kokaina u posljednjih par godina u zemlji se učetverostručila i to naročito među onima mlađim od 35 godina.
“U zadnje vrijeme bilježimo pad osoba koje koriste opijate, a raste nam korištenje psiho stimulansa, kokaina i sanitetskih sredstava”, kaže Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga ističe kako kokain po količini novca koji se vrti na tržištu lagano stiže marihuanu.
“Zadnji podaci pokazuju da tržište droga u Europi vrijedi do 32 milijarde eura, a na kanabis i hašiš otpada nekakvih 12, a kokain je tu već došao blizu 11 milijardi eura na godišnjoj bazi koliko se okrene”, kaže nam Petković.
U cijeloj Europi imamo nikad veću ponudu, a samim tim i potražnju za drogama. Puno toga prođe i ispod policijskog radara i završi na tržištu.
“Međunarodne zločinačke organizacije traže druge ulazne luke u Europskoj uniji i to znači da su i hrvatske luke na udaru”, naglašava Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a.
Najopasnija droga na tržištu u ovom je trenutku i najjeftinija. Fentanil. Najčešće dolazi u obliku praha ili tableta. Može se pušiti, ušmrkavati i ubrizgavati. Sve više postoji opasnost od njezinog probijanja i na naše tržište.
“Od jednog grama možete stvoriti 600 doza. I ono što je problem – opasne su male količine. Dovoljno je samo udahnuti, dovoljno je samo dotaknuti direktnu koncentraciju i dolazi do predoziranja, jako je opasan”, tvrdi Petković.
“Vi stavite na popisu jednu sintetsku opojnu drogu, ali čim je policija i sustav prepozna, oni su već ispred nas i stvaraju drugu, treću, četvrtu”, kaže Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave
U zadnjih deset godina u Europi se pojavilo 1000 novih vrsta droga, a u Hrvatskoj je detektirano njih oko 200, piše Danas.hr.
