‘EU će morati podijeliti svoju pozornost i financijska sredstva između Ukrajine i Gaze. Ukrajina će biti u sjeni’
Čelnici EU-a sastaju na samitu u četvrtak. Inzistirat će na tome da se mogu nositi s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku dok istovremeno drže na oku napetosti između Kosova i Srbije, između Armenije i Azerbejdžana. Tvrdnje su to koje ipak treba uzeti s rezervom, piše Politico.
Rat između Izraela i Hamasa sve više izbacuje Ukrajinu iz središta političke pozornosti. Europski čelnici vrte se po Bliskom istoku. Samitom će dominirati tema bitke za Gazu. “Jasno je da sukob na Bliskom istoku pomalo baca sjenu na ono što se događa u Ukrajini”, rekao je u srijedu belgijski premijer Alexander De Croo.
Unatoč ambicijama predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da EU oblikuje u “geopolitičku” silu, ova dva sukoba testiraju granice vanjskopolitičkog dosega EU-a. Tim više što europski čelnici imaju problema s usklađivanjem svojih stavova prema Izraelu, prenosi Net.hr.
Čak je i naizgled bezazleno pitanje pozivanja na prekid vatre u sukobu – kako bi se Gazi omogućila humanitarna pomoć – pokrenulo složeni diplomatski valcer: predsjedavajuća Španjolska i njezin premijer Pedro Sánchez pokrenuli su inicijativu dok se Njemačka i druge zemlje suzdržavaju od bilo kakvih poziva na trajni prekid sukoba.
Strah od nemira na europskim ulicama
Ruski napad na Ukrajinu početkom 2022. bio je povijesna prekretnica za europsku sigurnost i vanjsku politiku. Učinak šoka sveobuhvatne invazije na europsko tlo doveo je do neviđene solidarnosti s Ukrajincima, europskog jedinstva u suočavanju s ruskom agresijom i perspektive članstva Kijeva u EU.
Sukob na Bliskom istoku ima slične dalekosežne posljedice pa ipak, zemlje EU-a nisu pokazale slično jedinstvo. EU čelnici strahuju i od unutarnjih političkih podjela između proizraelskih i pro-palestinskih tabora te drugih posljedica kao što su napadi militanata i masovni ulične prosvjede. “Ovo je otvoreni sukob koji dotiče cijelo europsko društvo i izaziva nemire u brojnim europskim gradovima”, izjavio je jedan EU dužnosnik.
Nedavni teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji pojačali su osjećaj rizika, a najviše idu na ruku krajnje desnim strankama uoči europskih izbora u lipnju sljedeće godine. U Belgiji, koja svoje izbore održava istoga dana kada su i europski izbori, krajnja desničarska Vlaams Belang vodi po anketama i kapitalizira sigurnosne propuste Belgije uoči terorističkog napada u kojem su poginula dva švedska nogometna navijača.
Ukrajina prvi put izbačena kao prva točka dnevnog reda
Upravljanje oba sukoba bit će izazov, rekao je Luigi Scazzieri iz think-tanka Centra za europske reforme. “EU će morati podijeliti svoju pozornost i financijska sredstva između Ukrajine i Gaze. Ukrajina će biti u sjeni, a EU će biti teže pristati na pružanje velike količine makroekonomske i vojne pomoći Kijevu.”
Samit je spreman pokrenuti novu raspravu o tome kako financirati obrambenu industriju bloka. To uključuje raspravu o tome kako strukturirati proširenje Europskog fonda za mir, izvanproračunskog novčanog fonda od 20 milijardi eura koji čelnici tek trebaju službeno potpisati.
Ukrajina, možda svjesna podijeljenog fokusa usred previranja na Bliskom istoku, pojačava pozive za više pomoći i oružja, ali i za zapadne zemlje da oštro povećaju svoja ulaganja u vojnu opremu, posebno streljivo i protuzračnu obranu.
‘Majka svih sukoba’
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u četvrtak će se također obratiti čelnicima EU-a, virtualno. istovremeno, najvjerniji pristaše Ukrajine u EU, Poljskoj i na Baltiku, upozoravaju zapadnoeuropske kolege da ne izgube iz vida borbe u Ukrajini.
Sukob u Izraelu “ometa”, kazao je litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis novinarima u ponedjeljak uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU. Na tom je sastanku Izrael izbacio Ukrajinu s vrha dnevnog reda, prvi put od početka ruske invazije punog opsega. “Kada je riječ o prioritetima, definitivno je Ukrajina prioritet, to je glavni sukob, na našim je granicama… Nazvao bih je majkom svih sukoba 21. stoljeća”, kazao je.
Litvanci nisu sami. Diplomati iz nekoliko drugih zemalja EU-a također upozoravaju da Bruxelles ne može skrenuti pozornost “s drame koja se odvija na našim stražnjim vratima, a za neke države članice čak i na njihovoj granici”, kazao je drugi EU diplomat.
Isparavanje moralnog autoriteta
Način na koji EU rješava sukob na Bliskom istoku djelomično već potkopava odnose s Ukrajinom. Svaki moralni autoritet koji je Bruxelles ostavio u zemljama u razvoju, a posebno u islamskom svijetu, nestaje brzo zbog onoga što se tamo vidi kao pretjerano proizraelski stav Komisije. “Narativ da je EU kriva za dvostruke standarde i licemjerje bit će sve jači kako će broj mrtvih civila u Gazi rasti”, rekao je Scazzieri. “To će otežati postizanje konsenzusa za Ukrajinu na međunarodnim forumima.”
EU je također osujetila svoje vanjskopolitičke ambicije svojom kakofonijom i neslaganjima oko toga kako se nositi s ratom Izraela i Hamasa. Početni odgovor na krizu obilježio je istup jednog europskog povjerenika koji je najavio suspenziju cjelokupne razvojne pomoći EU-a Palestincima. Komisija je nakon toga pojasnila da će pomoć biti “preispitana”, a ne obustavljena. Putovanje von der Leyen u Izrael izazvalo reakcije u nekim EU prijestolnicama i Europskom parlamentu. Posjet je bio kritiziran kao jednostran te zato jer Izrael nije upozoren da se mora pridržavati međunarodnog prava u svojoj blokadi i bombardiranju Gaze.
I dok su promatrači EU-a navikli na takve nesuglasice unutar bloka, potpuno su druga stvar nesuglasice u vlastitom timu von der Leyen u Komisiji, koje su se rješavale na društvenim mrežama, pred očima javnosti. “Zbunjenost koja je vladala posljednjih tjedana nije nimalo pomogla”, rekao je James Moran iz Centra za europske političke studije. Za njega je jasno da EU mora prevladati svoje razlike i dogovoriti zajednički jezik o pozivu na prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći. “To ne pomaže imidžu EU-a, to je sigurno”, kaže.
Svađa čak i oko terminologije
Uoči samita, izbila je teška svađa čak i oko terminologije o pristupu humanitarnoj pomoći za Palestince, navedenoj u zaključcima samita. Razlog je povijesna osjetljivost EU zemalja na taj sukob. Dok su Španjolska i neke zemlje rado koristile opširniju riječ “prekid vatre”, Njemačka i neke druge zemlje, preferirale su blaži termin, poput “humanitarnih pauza”. Zbog nasljeđa Drugog svjetskog rata, Berlin nikada ne želi ostaviti dojam kao da ograničava pravo Izraela na samoobranu.
Drugi EU dužnosnik branio je tu internu raspravu argumentima da su “riječi važne” i da takvi pregovori o formulaciji pomažu u poticanju kompromisa među zemljama. Izvana, međutim, borbe oko jezika razotkrivaju podjele diljem Starog kontinenta.
Samit se održava i usred rastućeg izraelskog spora s glavnim tajnikom UN-a. António Guterres izjavio je da se napad Hamasa na Izrael 7. listopada “nije dogodio u vakuumu”, što je izazvalo bijesne reakcije Izraela. Portugalski ministar vanjskih poslova João Gomes Cravinho odbacio je u srijedu pozive Izraela Guterresu – također Portugalcu – da podnese ostavku. Ali bilo kakva pitanja o tome je li Guterres bio u pravu kada je govorio o tretmanu Palestinaca u godinama prije napada Hamasa, za čelnike EU-a vjerojatno će otvoriti velike podjele diljem Europe.
“Moramo imati na umu jednu stvar za ovo Europsko vijeće: Izrael/Palestina sukob izaziva najveće podjele na svijetu – unutar EU-a također”, upozorio je uoči samita jedan europski diplomat, piše Net.hr.
