U Hrvatskoj se alkohol sve češće prepoznaje kao jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, a posljednji podaci i upozorenja struke potvrđuju da posljedice njegove konzumacije daleko nadilaze društveni aspekt navike koja se često doživljava kao bezazlena.
Upravo je zato i ove godine u tijeku inicijativa “Suhi siječanj”, kojoj su se hrvatski liječnici pridružili kao dijelu globalne kampanje s ciljem poticanja zdravijeg početka godine, osobito nakon blagdanskog razdoblja obilježena pojačanom konzumacijom hrane i alkohola.
Prema dostupnim procjenama, u Hrvatskoj najviše alkohol konzumiraju mladi u dobi između 25 i 34 godine, a alkohol je jedan od četiri glavna rizična faktora za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Gotovo devet od deset odraslih osoba barem je jednom posegnulo za čašom, dok se broj osoba koje imaju problem s ovisnošću o alkoholu procjenjuje između 220.000 i 250.000.
O toj temi danas se govorilo i u emisiji RTL Danas, gdje je ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila izradu registra ovisnika o alkoholu. Istaknula je kako je ključno da se zdravstveni sustav okrene preventivnim, a ne retrogradnim aktivnostima te naglasila da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo spreman preuzeti izradu takvog registra, budući da već vodi brojne druge zdravstvene registre.
Na pitanje može li se registar očekivati već do idućeg “Suhog siječnja”, ministrica je poručila da, kada je riječ o važnim stvarima, njezin je stav da su one trebale biti završene već jučer, dodavši da će, ako se struka objedini oko podataka, kao ministrica poduzeti sve da se registar realizira.
Predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva dr. Ivana Mikolašević potvrdila je da ne postoje precizni podaci o broju ljudi koji su se ove godine uključili u inicijativu “Suhi siječanj”, ali je istaknula kako je posebno važno da su joj se pridružili i oni koji konzumiraju umjerene količine alkohola.
– Poanta “Suhog siječnja” bila je da oni koji misle da malo konzumiraju alkohol shvate da možda imaju problem – naglasila je dr. Mikolašević.
Posebno je upozorila na razlike između muškaraca i žena kada je riječ o utjecaju alkohola na zdravlje. Iako je broj muškaraca i žena oboljelih od alkoholizma podjednak, žene češće razvijaju teške bolesti poput ciroze jetre.
– To je genetski uvjetovano. Žene imaju samo oko 10 posto enzima alkoholne dehidrogenaze, koji se nalazi u želucu i razgrađuje alkohol. Zbog toga je ženama dovoljna znatno manja količina alkohola da bi razvile cirozu jetre u odnosu na muškarce – objasnila je.
Alkohol, upozorava struka, ne djeluje štetno samo na jetru. Utječe na gotovo sve organe – uzrokuje refluksnu bolest, gastritis, poremećaje apsorpcije hranjivih tvari te narušava crijevnu mikrobiotu, odnosno ravnotežu “dobrih” bakterija u crijevima.
Posebno zabrinjava njegova povezanost s malignim bolestima. Alkohol je kancerogen prve klase te se povezuje s rakom usne šupljine, jednjaka i želuca. Liječnici ističu i veliki strah od raka gušterače i raka debelog crijeva, dok se čak i male količine alkohola povezuju s povećanim rizikom od raka dojke.
Poruka stručnjaka jasna je – alkohol nije bezazlen, a svijest o njegovim posljedicama mora početi upravo kod onih koji vjeruju da piju malo i pod kontrolom.
