Izbori završavaju tek onda kada Ustavni sud donese svoj pravorijek da su izbori održani ustavno i zakonito
“Što nije jasno?”, upitao je predsjednik Zoran Milanović 17. ožujka u Lipovljanima – točno mjesec dana prije današnjeg obraćanja Ustavnog suda – kada je okupljenim novinarima detaljno izložio svoj plan za izbore ovim riječima:
“Kao građanin ću doći s većinom potpisa okupljenih zastupnika u Hrvatskom saboru osobi koja će u tom trenutku obnašati dužnost predsjednika države, a to će biti novi predsjednik Sabora, a ne Jandroković kojem bi vas sada htjeli izručiti kada bih ja sada dao ostavku. Ne dolazi u obzir, ni pedlja vlasti tim sumnjivim tipovima. Među njima, Jandroković je najmanje sumnjiv, ali ne može – izvoli to zaraditi na izborima, to se ne može ukrasti. Nakon što sam dao ostavku, dolazim kao građanin s potpisima predsjedniku Sabora koji je u tom trenutku predsjednik republike pro tempore, što nije jasno? Mandat ne dajem sam sebi, daje mi ga druga osoba i formiram Vladu”, kazao je Milanović dodajući da “moraš biti inertan mozak da ne shvatiš što piše u Ustavu”.
Međutim, Ustavni sud je danas – zadnjega dana kada je tako nešto moguće učiniti – još jednim svojim priopćenjem dao do znanja da to tako ne može. Predsjednik Milanović – poručio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović – ne može biti mandatar, ali ni budući premijer, piše Danas.hr.
“Polazeći od svojih ustavnih ovlasti, Ustavni sud utvrđuje da se svojim izjavama i ponašanjem Predsjednik Republike, a da prethodno nije podnio ostavku na dužnost predsjednika, doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav Vlade niti predsjednik Vlade”, kazao je Šeparović.
Goran Čular o ustavno nemogućoj situaciji
Uslijedile su burne reakcije. Ostrašćene, rekao bi profesor politologije Goran Čular sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koji kaže kako ga iste ne prestaju čuditi. Ustavni sud – što god sada napravio – krivo će napraviti jer je ovo ustavno nemoguća situacija”, kaže Čular za Danas.hr.
“Cijela situacija je apsurdna, a postala je takva onoga trenutka kada je Milanović rekao da će biti premijer, a nije dao ostavku. Da je dao ostavku, ništa od ovoga ne bi bilo. Sada imamo ovo što imamo pa brojimo ‘tajming’ i ‘vording’, je li Ustavni sud trebao prije reagirati, je li ovo previše…”, kaže Čular.
Podsjeća da izbori završavaju tek onda kada Ustavni sud donese svoj pravorijek da su izbori održani ustavno i zakonito. Od toga dana počinje teći 20 dana za konstituiranje parlamenta.
“Ustavni sud bi trebao reći da ovi izbori nisu provedeni ustavno. Sljedeći korak bio bi da se ponovno sazovu izbori”, mišljenja je Čular, koji naglašava da je u pitanju “nuklearni udar” za kojim nitko ne želi posegnuti, ali se pritom zaboravlja da je “nuklearno oružje” potegnuo sam Milanović kada se uključio u parlamentarne izbore. Ustav, naime, ne funkcionira sam po sebi nego tako što ga politički akteri prihvaćaju.
“Nema drugog načina. Ako politički akteri ne prihvaćaju Ustav, on neće funkcionirati i mi smo sada tu jer ga jedan politički akter nije prihvatio. Ni najpametniji Ustavni sud iz te situacije ne može izaći. Ustavnom sudu bi bilo najbolje da podnese ostavku – ali ne zbog svojih odluka, nego zato što očito Hrvati ne znaju baš najbolje upražnjavati demokraciju u kojoj postoje Ustav i Ustavni sud. Nekako nam to ne ide”, kaže Čular.
Što bi bilo da je SDP dobio 61 mandat?
Ustavni sud se, naravno, na tako skliskom terenu nije mogao ne poskliznuti. Iako je danas ustvrdio da je predsjednik Milanović tijekom kampanje “kontinuirano kršio upozorenje”, Ustavni sud istovremeno je ocijenio da to nije utjecalo na volju birača u mjeri da bi raspisivanje novog datuma izbora zasada bilo potrebno. Nemoguće je, stoga, ne zapitati se: bi li isto mišljenje Ustavni sud danas imao i da je HDZ na izborima osvojio 42, a SDP 61 mandat?
“Implicitno su priznali da to da li utječeš na izbore ovisi o tome kakav je rezultat. Pa ako je HDZ pobijedio, onda to nije utjecalo na izbore, a ako je SDP, onda je. I to što su SDP-u zabranili je bilo katastrofalno, ali osnovna stvar u tome je da je sve to pokrenuo Milanović”, kaže Čular.
“Tko će se sada usprotiviti odluci naroda? Koja je odluka naroda? Da je jedna stranka dobila 61, a druga 42? Svi komentiraju da su dvije trećine građana protiv HDZ-a. Pa, u Europi vodeća stranka ne dobiva 70 posto glasova, dobije 30 do 35 posto. Ne možete neke stvari ne vidjeti. Neka sastavi Vladu tko hoće, situacija je takva da imate kombinacija koliko hoćete”, kaže Čular naglasivši da više Most priječi Milanovića da bude premijer nego što to čini Ustavni sud. Podsjetimo, naime, upravo je mostovac Nikola Grmoja nedavno kazao da neće podržati Milanovića za premijera.
Čular, pak, nastavlja kako nije na Ustavu da precizira stvari poput te da se predsjednik države ne može natjecati na parlamentarnim izborima.
“Uostalom, tek tada biste ušli u problem jer ne možete precizirati sve. Za sve je ovo najodgovorniji Milanović, a efekt toga je dvojben: SDP-u očito nije puno napravio i sada Peđa Grbin i Milanović moraju živjeti s time da su po snazi, matematički, dobili koliko i bivši šef SDP-a Davor Bernardić koji je nakon toga dao ostavku. A Grbin ne daje ostavku”, kaže Čular.
Hipotetski scenarij
Komentirajući današnje priopćenje Ustavnog suda, da Milanović ne može biti mandatar pa posljedično niti premijer, Čular pojašnjava:
“Ako već je Ustavni sud rekao da on ne može biti mandatar zbog cijelog postupka unutar kojeg je on kao predsjednik države uključen u parlamentarne izbore – što je samo po sebi protuustavna uloga – onda ne može biti ni premijer. Uobičajeno je da netko tko dobije mandat za sastav Vlade sam sebe stavi za premijera. Nisam siguran, ali ne mislim da je bilo slučajeva u Europi da su mandatari sastavljali vlade s nekim drugim kao premijerom. To je malo smiješno jer obično svi očekujemo da je mandatar i premijer. Ali to su takvi detalji, koji ne ulaze u ono što je pokrenuto nakon ove najnovije odluke Ustavnog suda.”
Čular smatra da način kako opozicija nastoji HDZ maknuti s vlasti – najprije uključenjem Milanovića, a zatim i napadom prema Ustavnom sudu – nije potreban. No, kako smo tu gdje jesmo, u apsurdnoj situaciji koja i svaku naknadnu analizu čini podjednako besmislenom, zamolili smo Čulara da nam odgovori je li sada moguć sljedeći hipotetski scenarij: da, primjerice, mandatar na strani ljevice bude neka treća osoba koja će predsjedniku Milanoviću donijeti 76 potpisa, nakon čega Milanović daje mandat za sastav Vlade, potom ostavku na funkciju predsjednika i zatim kao građanin biva izabran od saborskih zastupnika kao premijer, iako nije bio mandatar?
“Moguće je”, odgovara Čular. “Nije uobičajeno, ali moguće je. U Ustavu ne piše da osoba koja je dobila mandat mora biti premijer. Milanović daje mandat trećoj osobi, ta osoba sastavlja Vladu, izlazi pred parlament i predstavlja Vladu u kojoj je Milanović premijer.”
U tom kontekstu, nije možda slučajno da je Ustavni sud danas kazao da Milanović ne može biti mandatar, ali ni premijer, čak ni ako mandat da nekom drugom i podnese ostavku. Utoliko, jasnije je i da upozorenje Ustavnog suda o “nuklearnom” ponovnom sazivanju izbora preostaje jedini način da se buntovnom predsjedniku stavi soli na rep. Međutim, šteta je već učinjena. Čak i u scenariju ponovljenih izbora, tko može reći da sav ovaj cirkus i aktualni rezultati izbora neće imati utjecaja na nove izbore? Baš nitko, piše Danas.hr.