Svaka deseta nesreća dogodi se na autocestama i u prvih pet mjeseci bilo je 1351 nesreća i čak 17 poginulih što je povećanje od čak 150 posto
Vozače koji se prema moru ili unutrašnjosti kreću brzinama većim od 120 kilometara na sat budno nadziru i policijski motociklisti. Tijekom smjene sa Zlatkom Galiotom svjedočili smo već od ranih jutarnjih sati ozbiljnoj situaciji – jedan kamion kretao se riječkom obilaznicom u suprotnom smjeru.
„Brzom intervencijom cestarskih ekipa i policajaca vozilo je zaustavljeno te su, srećom, spriječene teže posljedice“, kaže operater u Središnjem centru za nadzor i vođenje prometa autocestama.
2000 kamera prati promet
Sustav nadzora obuhvaća oko 30 monitora na kojima se prati približno 2000 kamera raspoređenih na više od tisuću kilometara autocesta i obilaznica. Posebno su poznate i lokacije na kojima se prometne nesreće učestalije događaju.
„Govorimo o crnim dionicama, odnosno dionicama koje imaju povišeni rizik od prometnih nesreća u odnosu na druge. Statistički znamo da se više od 50 posto nesreća događa na manje od 10 posto prometne mreže“, kaže Marko Ševrović, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.
Tunel Sveti Marko i opasna dionica prema moru
Jedna od kritičnih točaka je tunel Sveti Marko, prvi tunel na autocesti A1 u smjeru mora, smješten nekoliko kilometara nakon Karlovca. Na toj se lokaciji prije godinu dana dogodila teška prometna nesreća, a među stanovnicima su se čak pojavile i priče da je tunel uklet.
„Na otvorenoj autocesti to je prvi tunel pa je možda vozačima problem promjena svjetlosti i slabija vidljivost. To bi mogao biti jedan od razloga“, kaže Zlatko Galiot.
Profesor Ševrović pojašnjava da dio vozača, svjestan da je tunel kratak, ne smanjuje brzinu, dok drugi ipak usporavaju, što dovodi do velikih razlika u brzini kretanja vozila.
Još zahtjevnija je dionica od tunela Sveti Rok niz Velebit, gdje se autocesta spušta kroz niz brzih zavoja i prolazi planinskim područjem.
„Neiskusniji vozači voze sporije, iskusniji prebrzo. Mi se zalažemo za sekcijsku kontrolu brzine koja bi riješila problem na tim dionicama“, smatra Ševrović.
More koje odvlači pažnju
Nakon toga dolazi čvor Rovanjska, gdje se autocesta prvi put približava moru.
„Ljudi su oduševljeni prizorima i pogledom na more pa zbog te opčinjenosti dolaskom na destinaciju dolazi i do nemilih situacija“, kaže Galiot.
Broj poginulih naglo raste
Takvih nemilih scena ove je godine više nego lani.
Iako se tek otprilike svaka deseta prometna nesreća u Hrvatskoj dogodi na autocestama, podaci pokazuju da ih je u prvih pet mjeseci prošle godine bilo 1289, dok ih je ove godine zabilježeno 1351, što predstavlja povećanje od pet posto.
Još je alarmantniji podatak o poginulima. U istom razdoblju prošle godine život je izgubilo sedam osoba, a ove godine već njih 17, što je gotovo 150 posto više.
Stručnjaci upozoravaju: Problem je slaba kontrola brzine
Iz Hrvatskih autocesta navode da se oko 90 posto prometnih nesreća događa zbog žurbe, nepropisnog pretjecanja ili nedovoljnog držanja sigurnosnog razmaka.
„Turistička sezona donosi veći broj vozila, a samim time i prometnih nesreća. Zato treba voziti oprezno, pratiti signalizaciju i prije puta provjeriti sve važne prometne informacije“, ističe Mario Belavić, voditelj Odjela za upravljanje i vođenje prometa HAC-a.
Stručnjaci pak smatraju da je glavni problem nedovoljna kontrola brzine na autocestama te premali broj presretača. Zbog toga, kažu, nije rijetkost da se na hrvatskim autocestama vozi osjetno brže nego primjerice u Sloveniji.
„Izvjesnost kažnjavanja u Hrvatskoj vrlo je mala. Čak i kada vas policija uhvati, u 57 posto slučajeva sud će vam smanjiti kaznu ili ukinuti zaštitnu mjeru. To je potpuno pogrešna poruka i zato imamo ovakvu situaciju“, zaključuje profesor Ševrović.
Za sve koji u narednim tjednima putuju prema moru, savjet je jasan – ne žuriti te posebno pripaziti u trenutku kada se nakon Svetog Roka prvi put ugleda more, prenosi Danas.hr.
