Trećina zgrada u koje je moguće ugraditi lift nalazi se u Zagrebu, od njih 9000 koje se nalaze u Hrvatskoj. Prosječna cijena ugradnje jednog lifta u peterokatnicu je oko 60 tisuća eura. Hrelja procjenjuje da bi država osigurala oko 5 milijuna eura godišnje. A toliko bi onda trebali osigurati i gradovi
Uskoro se nećete morati penjati pješice na katove jer će Vlada sufinancirati ugradnju dizala u čak 9 tisuća višestambenih zgrada. Ministarstvo se ne oglašava dok Silvano Hrelja najavljuje natječaje već u drugom dijelu godine, a predstavnici se pitaju tko će graditi liftove?
Vlada kreće u ugradnju dizala u višestambene zgrade i oživljava stari projekt, piše Danas.hr.
“Dogovoreno je da izradimo jedan poseban zakon s obzirom da pokriva više područja. Ja bih bio sretan kad bi već u drugoj polovici godine moglo provoditi natječaj po tom pitanju”, rekao je saborski zastupnik Silvano Hrelja.
Izrada nacionalnog plana stambene politike
U ministarstvu graditeljstva pozivaju se na Odluku o izradi Nacionalnog plana stambene politike. Tim će se strateškim dokumentom pobliže definirati posebni ciljevi u području stanovanja, a svrha mu je definirati pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete.
“Ovo je bio preliminarni razgovor s premijerom Plenkovićem, dakle nema jače osobe s kojom bi trebalo dogovarati”, istaknuo je Hrelja.
Jedna od opcija koja trenutno postoji je da se ugradnja dizala sufinancira sredstvima iz EU fondova u sklopu energetske obnove.
“Međutim, ima puno zgrada koje ne mogu niti će ikad moći izvršiti energetsku obnovu”, rekao je Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Zagreba.
U Hrvatskoj oko 9000 zgrada u koje je moguće ugradit lift
Nova ideja obuhvaćala bi sve. Dakle trećinu novca bi podmirili suvlasnici, trećinu gradovi, a trećinu država iz proračuna, dakle, svi mi.
U Hrvatskoj je oko 9000 zgrada u koje je moguće ugraditi lift. Prosječna cijena ugradnje jednog lifta u peterokatnicu je oko 60 tisuća eura. Hrelja procjenjuje da bi država osigurala oko 5 milijuna eura godišnje. A toliko bi onda trebali osigurati i gradovi.
Ugradnju dizala europskim fondovima svojevremeno je predlagala SDP-ova Biljana Borzan. Kaže da je ova nova ideja nesigurna.
“Dio gradova je već tada rekao da bi u svom proračunu obuhvatio takvu stavku koja bi omogućila građanima da uopće ne participiraju financijski, međutim to je dobrovoljno. Ja u ovom trenutku ne vidim način kako se gradove može natjerati”, rekla je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Tvrtke koje se bave izgradnjom dizala
“Ako bi gradovi izostali, onda bi dvije trećine palo na stanare”, rekao je Hrelja.
No, financiranje, čak ni imovinsko-pravni odnosi nisu najveći problem ove ideje. Vladanović tvrdi da tvrtke koje se bave izgradnjom dizala u Hrvatskoj mogu ugraditi maksimalno 50 liftova godišnje.
“Ako imamo ih 50 godišnje, koliko će trebati za ugraditi kad se osiguraju sredstva kako je najavljeno? Oko 250 godina. Pa dobro, ima radne snage, ima firmi na europskom tržištu. Nema! U EU trenutno fali preko 3000 radnika koji su kvalificirani za obavit ovaj posao”, rekao je Vladanović, prenosi Net.hr.
