Slavni hrvatski meteorolog Zoran Vakula objavio je u nedjelju zgodnu analizu, pa već u uvodu naglasio da je dosadašnji dio ljeta diljem Hrvatske bio među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja.
Uz to je najavio da će i kolovoz vrlo vjerojatno biti iznadprosječno topao, pa i unatoč osvježenju koje stiže početkom tjedna ispred nas. Štoviše, piše Vakula, prema dugoročnim prognozama iznadprosječno topla bi mogla biti i jesen!
“Proljeće je, prema klimatološkom računanja od 1. ožujka do 31. svibnja – po ocjenama klimatologa DHMZ-a – bilo većinom “hladno”, ponegdje i “vrlo hladno”, kakvo mjestimice nije bilo u posljednjih čak tridesetak godina. Štoviše, na mnogobrojnim je hrvatskim meteorološkim postajama bilo među 20 najhladnijih u povijesti mjerenja.
Povezani VIDEO:
Lipanj je bio ekstremno topao
Uslijedio je lipanj, koji kao da je želio nadoknaditi manjak topline i potvrditi dugoročne prognoze za ljeto, pa je bio većinom “vrlo topao” i “ekstremno topao”, jedan od u većini Hrvatske pet najtoplijih u povijesti, pri čemu je na nekim meteorološkim postajama izmjerena rekordna najviša dnevna temperatura zraka za te postaje u lipnju”, prenosi Vakulinu analizu HRT.
“Novi srpanjski rekord od 42 °C u Goveđarima na Mljetu klimatolozi DHMZ-a tek trebaju potvrditi, kao i ponavljanje rekordnih 38,7 °C u Makarskoj, te znatno manje važne, ali zanimljive rekorde na pojedine nadnevke. Primjerice, u Splitu je ovogodišnji 8. srpnja bio najtopliji u usporedbi s ostalima od 1948. godine, a u Zagrebu se to dogodilo s 13. i 30. srpnja.
“No, već sada se može zaključiti kako je srednja srpanjska temperatura zraka diljem Hrvatske bila iznadprosječno visoka, i to većinom za 1 do 3 °C viša od klimatološkog prosjeka iz trenutačno važećeg razdoblja od 1981. do 2010. godine.
Stoga će klimatološke ocjene biti uglavnom “toplo” i “vrlo toplo”, ponegdje možda i “ekstremno toplo”. Pritom će, nakon detaljnije provjere podataka i analize, ponegdje ovaj srpanj vjerojatno biti četvrti najtopliji u povijesti, primjerice na Zavižanu, te u Osijeku i Splitu, a na postaji Zagreb Maksimir i “brončani” na listi najtoplijih – odmah iza onih 2012. i 2015. godine.
Srednja temperatura zraka od 1. lipnja do 31. srpnja ponegdje je i iznimnija! U Osijeku i Zagrebu čak i rekordna! Pri čemu valja spomenuti kako podaci u Maksimiru postoje od 1949. godine, a u Osijeku čak od 1899.!
U Gospiću pak od 1873. – a ovogodišnje je razdoblje lipanj-srpanj drugo najtoplije, odmah iza istoga 2003. godine”.
Iznadprosječno topla i jesen?
“Dugoročne prognoze daju veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, i to ne samo u kolovozu, nego i tijekom jeseni – koja prema klimatološkom računanju traje od 1. rujna od 30. studenoga.
Ali naravno, to ne znači da će svi dani i tjedni biti topliji od prosjeka – za očekivati je i barem povremena hladnija razdoblja.
Također, ne smije se zaboraviti kako je riječ o mjesečnim i sezonskim prognozama, koje su znatno manje pouzdane od onih kratkoročnijih. Uostalom, one za proljeće mnoge koji ih prate prilično su razočarale…
Oborine će biti slabe
Razočaravajuće su i dalje prognoze oborine, posebice onima koji žude za njihovom preciznošću u vremenu i prostoru, čak i više dana, pa i sati unaprijed. A pogotovo više tjedana i mjeseci.
No, ako se razumije njihova “lokalnost”, tada ne treba čuditi kako će srpanj zbog ukupne mjesečne količine oborine ponegdje dobiti klimatološku ocjenu “sušno”, primjerice u Komiži, gdje je palo samo pola litre kiše po metru kvadratnom, ali i”ekstremno kišno”, kao primjerice u Senju, gdje je samo poneka litra nedostajala do novog srpanjskog rekorda”, piše Vakula.