Parlamentarni izbori bit će održani u nedjelju, 8. studenog, objavila je danas predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Pozvala je sve da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo i preuzmu odgovornost.
“Toga dana sudbina naše Hrvatske bit će u vašim rukama. To je dan kad političari vama polažu račune i kad demokracija dobija puni smisao. Stoga vas pozivam da pozorno pratite što sudionici izbora nude, kakvi su im programi i kako će se oni odraziti na vaš svakodnevni život u sljedeće četiri godine. Osobito želim pozvati najmlađe birače i one koji po prvi puta biraju. Nemojte dopustiti drugima da biraju umjesto vas. Hrvatskoj je potreban vaš svjež pogled i vaše sudjelovanje u najvažnijem činu demokracije”, poručila je predsjednica u svojoj poslanici, dodajući da su u središtu izbora upravo – birači.
“Pozivam sve koji će se natjecati za glasove birača da svečanost demokracije ne pretvore u karneval demokracije. Hrvatska je umorna od bespotrebnih sukoba i jalovih rasprava”, poručila je sudionicima izbora i pozvala ih na politički korektna sučeljavanja argumentima.
“Došlo je vrijeme napokon ostaviti na miru pepeo prošlosti i okrenuti se zidanju temelja bolje budućnosti.A budućnost je prepuna izazova koji traže usklađeno djelovanje svih društvenih dionika pa i uprezanje svih njihovih različitosti za dobrobit države, jer nalazimo se u trenutku koji traži široki nacionalni konsenzus oko ključnih i strateških pitanja… Naravno, demokracija živi na zdravoj i kompetitivnoj raspravi u kojoj se poštuju mišljenja drugih. I u ovoj izbornoj utrci od velike će važnosti biti i uloga medija, čija je zadaća biračima pružiti jasne informacije u cilju olakšanja donošenja njihove izborne odluke”, zaključila je Kolinda Grabar Kitarović.
Izbori za zastupnike Hrvatskog sabora, koje je u ponedjeljak raspisala predsjednica Republike, osmi su po redu i prvi parlamentarni izbori na kojima će birači moći koristiti preferirani glas , dakle na listi za koju budu glasovali moći će zaokružiti i kandidata kojemu daju prednost, odnosno kojeg preferiraju.
Izborni rokovi počinju teći prvoga dana nakon dana kada je stupila na snagu odluka o raspisivanju izbora, što znači da od utorka počinje 14-dnevni rok za podnošenje kandidatura Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Potom slijedi rok od 48 sati u kojem DIP treba prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene liste. Objavom zbirnih lista počinje službena izborna promidžba.
Saborski zastupnici biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.
U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, »dijaspora«, odnosno birači bez prebivalište u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, XI. jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, XII. izbornoj jedinici.
U 11 jedinica zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskim glasovanjem. Na izborni dan, birači će moći glasovati samo za jednu kandidacijsku listu, s tim da će na njoj moći zaokružiti i kandidata kojem daju prednost pred ostalima (preferirani glas). U XII., »manjinskoj» jedinici izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Pravo biranja
Pravo biranja na parlamentarnim izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani.
Izbori se provode na biračkim mjestima u Hrvatskoj te u inozemstvu, u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Odredit će se i posebna biračka mjestima za birače s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na izborni dan zateknu na službi u Oružanim snagama, u mirovnim operacijama i misijama, kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova, za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi, te birače lišene slobode.
Liste za izbor zastupnika mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka i birači.
Kandidate za zastupnike nacionalnih manjina predlažu političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina.
Izbore provode Državno izborno povjerenstvo (DIP), povjerenstva izbornih jedinica, gradska i općinska izborna povjerenstva, te birački odbori. Ustavnost i zakonitost parlamentarnih izbora nadzire Ustavni sud. Pravo praćenja izbora imaju promatrači političkih stranaka, birača koji su predložili neovisnu listu, nevladinih udruga te strani promatrači.
[highlight]
Cijena demokracije
Provedba izbora složen je posao koji »košta«. Službena izvješća pokazuju da je na provedbu posljednjih parlamentarnih izbora, onih u prosincu 2011. utrošeno 122,2 milijuna kuna, dok je na izbore u 2007. utrošeno 154,8 milijuna kuna. Glavninu čine troškovi izborne administracije, odnosno naknade članovima biračkih odbora i raznih povjerenstava, a potom naknade za osvojene glasove, odnosno zastupnička mjesta.
[/highlight]