Tema plaća više nije tabu, posebno među pripadnicima generacije Z, rođenima od 1997. nadalje. Istraživanja portala Moj Posao pokazuju da čak 72 posto ove generacije otvoreno govori o svojim primanjima, dok su milenijalci i generacija X znatno zatvoreniji – tek 60 posto milenijalaca i svaki drugi pripadnik generacije X spreman je razgovarati o plaći.
„Prije je to bio vrlo povjerljiv podatak, ljudi bi se čak i uvrijedili da ih se pita kolika im je plaća“, ističe Damir Perko, pripadnik generacije X. Mladi danas, s druge strane, traže poštenu kompenzaciju i spremno otvoreno govore o svojim prihodima. „Često se o njima govori kao o ljenijoj generaciji, no istraživanja pokazuju da oni odgovorno obavljaju posao, ali traže i da budu pošteno plaćeni“, dodaje Alen Mrvac, PR specijalist portala Moj Posao.
Najčešće o plaći govore oni s nižim primanjima, dok se veće zarade zadržavaju kao poslovna diskrecija. „To izaziva zavist i frustracije među kolegama“, objašnjava Petra Šeparović, pripadnica generacije milenijalaca. Ekonomski stručnjak Damir Novotny podsjeća da je ranije razgovor o plaći bio rijedak jer su primanja bila slična.
Promjene dolaze s novom direktivom Europske unije o transparentnosti plaća koja stupa na snagu 2026. godine, a koja će vjerojatno potaknuti otvoreniji dijalog o primanjima unutar tvrtki. Mladi zaposlenici, posebno generacija Z, osim plaće cijene fleksibilnost, hibridni rad i mogućnost samostalnog upravljanja radnim vremenom. Istraživanja pokazuju da su najmanje lojalni: ako pronađu bolju priliku, spremni su je iskoristiti.
Ključne promjene koje donosi EU direktiva:
- Transparentnost u oglasima za posao: Svi oglasi za posao morat će sadržavati početni raspon plaće ili određeni iznos plaće.
- Zabrana pitanja o prijašnjim plaćama: Poslodavci više neće smjeti pitati kandidate za njihovu povijest zarade tijekom procesa zapošljavanja.
- Pravo radnika na informacije: Radnici će imati pravo zatražiti od poslodavca podatke o individualnoj visini plaće te prosječne plaće svih zaposlenih (podijeljene po spolu i radnim kategorijama).
- Obavezno izvještavanje za veće tvrtke:
- Tvrtke s više od 250 zaposlenika morat će slati godišnje izvješće o jazovima u plaćama između spolova.
- Tvrtke s 150-249 zaposlenih morat će podnositi takva izvješća svake tri godine.
- Pravo na odštetu: Radnici koji mogu dokazati diskriminaciju u plaći imat će pravo na odštetu, uključujući i isplatu razlike.
Ova direktiva ima za cilj osigurati pravednije uvjete i veći stupanj transparentnosti u raspodjeli plaća na razini Europske unije, piše Net.hr.
