Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da unutar vlade nema neslaganja oko uvođenja poreza na nekretnine, ali da postoji oprez zbog osjetljivosti teme koja izaziva strahove i nerazumijevanje. Na pitanje novinara o vremenskom okviru za predstavljanje nove faze porezne reforme, koja uključuje porez na nekretnine, Plenković je istaknuo da su potrebne dodatne konzultacije na razini koalicije, stranke i vlade. “Radimo na doradi određenih detalja,” dodao je Plenković, napominjući da će reforma biti predstavljena kada bude u potpunosti dovršena.
Plenković je naglasio kako će porezna reforma ponovno biti rasterećujuća, a da se sada koristi formulacija “porez na nekretnine”, budući da u Hrvatskoj već postoji porez na kuće za odmor. Glavni cilj je smanjiti cijene stambenih kvadrata i najma, pri čemu je premijer istaknuo da pitanje priuštivosti stanovanja mora biti prioritet vladinih aktivnosti u iduće četiri godine.
“Izuzetno je važno da mlade generacije mogu rješavati svoje stambene probleme, stoga je kombinacija mjera ključna za postizanje ovog cilja,” istaknuo je Plenković tijekom radnog posjeta Sisačko-moslavačkoj županiji.
Premijer je također spomenuo da, iako unutar vlade nema neslaganja oko poreza na nekretnine, postoji oprez zbog osjetljivosti te teme koja izaziva strahove i nerazumijevanje u javnosti i medijima. Istaknuo je važnost smanjenja cijena najma, jer mnogi mladi ljudi ne mogu priuštiti samostalan život. Naglasio je i ulogu lokalnih vlasti u ovom kontekstu, budući da prihodi od poreza na kuće za odmor pripadaju lokalnim jedinicama.
U petak je vlada predstavila novi, sedmi paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, vrijedan nešto manje od 248 milijuna eura. Iako subvencije za struju i plin ostaju na snazi, najavljeno je da će njihova cijena rasti za ukupno deset posto u idućih šest mjeseci, uz povećanja u dva koraka. Plenković je istaknuo da je vlada u protekle tri godine uspjela spriječiti rast cijena energenata i očuvati socijalnu koheziju.
Premijer je također napomenuo da je najavljeno minimalno povećanje cijena energenata dio šireg paketa državne intervencije vrijednog 250 milijuna eura. Plenković je naveo pozitivne gospodarske pokazatelje kao dokaz uspješnosti mjera, uključujući gospodarski rast, rekordnu zaposlenost i nisku inflaciju. Najavio je i rast minimalne plaće od siječnja 2025., bez otkrivanja točnog iznosa.
Vlada je dobila podršku socijalnih partnera za novi paket mjera, uključujući i potporu umirovljenicima, ranjivim kupcima energenata, pružateljima socijalnih usluga, nezaposlenim hrvatskim braniteljima i studentima. Plenković je također naglasio da ostaju na snazi ograničenja cijena na 30 proizvoda iz osnovne potrošačke košarice.