Premijer Andrej Plenković najavio je isplatu godišnjeg dodatka za umirovljenike u prosincu, govorio o cijenama goriva, novom financijskom okviru Europske unije, odnosima s Crnom Gorom i situaciji u Ukrajini.
Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade osvrnuo se na aktualne gospodarske i političke teme, najavio daljnje aktivnosti vezane uz mirovinsku politiku, komentirao europske pregovore o višegodišnjem financijskom okviru te izdvojio niz aktivnosti Vlade na području regionalnog razvoja, međunarodnih odnosa i zaštite nacionalnih manjina.
Jedna od važnijih tema bila je isplata godišnjeg dodatka za umirovljenike. Kako je najavio premijer, dodatak će ove godine u prosjeku iznositi više od 200 eura, odnosno 208 eura, a isplata je planirana za prosinac.
„Za njegovu isplatu potrebno je u prosincu, a to smo osigurali u proračunu, čak 260 milijuna eura”, rekao je Plenković, piše Net.hr.
Istaknuo je kako se Hrvatska približava cilju koji je Vlada postavila u izbornom programu 2024. godine – prosječnoj mirovini između 750 i 800 eura. Prema njegovim riječima, prosječna mirovina danas iznosi približno 780 eura.
„Radimo napore da pomognemo našim umirovljenicima koji su nam posebno bitni i važni”, poručio je premijer, najavljujući da će ministar nadležan za mirovinski sustav detaljnije predstaviti dodatke i druga postignuća u području mirovinske politike.
Gorivo ostaje pod kontrolom Vlade
Plenković se osvrnuo i na telefonsku sjednicu Vlade na kojoj je ponovno intervenirano u cijene goriva. Prema cijenama koje je iznio, benzin stoji 1,73 eura po litri, dizel 1,87 eura, a plavi dizel 1,43 eura.
Premijer je naglasio da su te cijene znatno niže od onih koje bi se formirale kada bi se gorivo u potpunosti prepustilo tržištu. Upozorio je i na dugotrajnu energetsku krizu te poručio da će Vlada nastaviti pomagati građanima i gospodarstvu.
„S obzirom na ovu energetsku krizu koja traje već jako dugo vremena, nastavit ćemo pomagati i građane i gospodarstvu”, rekao je.
Pregovori o proračunu EU-a: Hrvatska očekuje oko sedam milijardi eura neto koristi
Značajan dio uvodnog govora bio je posvećen pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Plenković je ocijenio da Hrvatska trenutačno stoji dobro te da je prijedlog irskog predsjedništva, nakon konzultacija, za Hrvatsku financijski povoljniji u pogledu razlike između uplata u europski proračun i sredstava koja iz njega prima.
„To bi sad trebalo biti na razini oko sedam milijardi eura plusa”, rekao je premijer.
Dodao je kako će se razgovori nastaviti i kako će Hrvatska inzistirati na očuvanju važnih politika, posebno zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike. U iduća dva mjeseca očekuje se još najmanje nekoliko prilika za raspravu o budućem europskom proračunu.
Premijer je u tom kontekstu podsjetio i na desete Dane regionalnog razvoja, koji se nastavljaju u Šibeniku, gdje će se razgovarati o novom financijskom okviru i njegovim posljedicama za nacionalne razvojne politike.
Posebno je istaknuo potrebu nastavka potpore područjima s posebnim razvojnim potrebama, uključujući brdsko-planinska područja, Slavoniju, Baranju i Srijem, sjevernu, središnju i jadransku Hrvatsku te hrvatske otoke.
Regionalni razvoj: Više od 7500 projekata i deset milijardi eura ulaganja
Govoreći o regionalnoj politici, Plenković je izvijestio o sjednici Vijeća za lokalni razvoj održanoj prethodnog dana u Šibeniku. Riječ je o novom formatu suradnje Vlade s manjim gradovima i općinama, uspostavljenom u sklopu novog zakonskog okvira regionalnog razvoja.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Vlade, među njima ministri zaduženi za regionalni razvoj, financije i demografiju, a razgovaralo se o proračunskoj politici, fiskalnoj decentralizaciji i ravnomjernom regionalnom razvoju.
Premijer je podsjetio da Hrvatska ima 428 općina u kojima živi približno četvrtina stanovništva. Cilj je, istaknuo je, čelnicima lokalnih jedinica približiti rezultate i smjer Vladine politike.
„Našu politiku koja se manifestirala kroz više od 7500 projekata i deset milijardi eura ulaganja upravo na lokalnu razinu”, rekao je Plenković.
Pozitivno je ocijenio tri formata suradnje: vijeće za regionalni razvoj, koje okuplja Vladu i župane; vijeće za urbani razvoj, u kojem sudjeluju Vlada i gradonačelnici županijskih središta; te vijeće za lokalni razvoj, namijenjeno suradnji s manjim gradovima i općinama.
Prema njegovim riječima, takav pristup omogućuje unapređivanje regionalne politike kroz dijalog, međusobno poštovanje i uvažavanje.
Premijer je podsjetio i da je Vlada obilježila deset godina rada te zahvalio svima koji pridonose njezinim aktivnostima, uz poruku da se tim tempom želi nastaviti i ubuduće.
Odnosi s Crnom Gorom i europski pregovori
Plenković se osvrnuo i na prošlotjedno Europsko vijeće, na kojem se raspravljalo o konkurentnosti Europske unije, neravnotežama u međunarodnoj trgovini, osobito u odnosima s Kinom, višegodišnjem financijskom okviru te politici proširenja.
Posebnu je pozornost posvetio Crnoj Gori, kojoj je Hrvatska, kako je rekao, prenijela jasnu poruku o pitanjima povezanima s vrijednostima i kriterijima iz pregovaračkih poglavlja 23 i 31, uključujući pitanja dobrosusjedskih odnosa.
Premijer je naveo da je Crna Gora prethodnog dana ostvarila pomake u dva od osam pitanja na koja je Hrvatska upozorila.
„Želimo da se napravi napredak i po ovim drugim temama”, poručio je.
Najavio je i odlazak u Crnu Goru, u Sveti Stefan, na sastanak Berlinskog procesa, koji će biti prilika za nastavak razgovora. Dodao je da su zaključci Europskog vijeća usvojeni na hrvatski prijedlog te da je njihova poruka bila jasna.
Govoreći o međunarodnim odnosima, premijer je izvijestio i o susretu s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, održanom nakon izbora u toj zemlji. Susret je ocijenio važnim nastavkom strukturiranog dijaloga.
Spomenuo je i susret s novoizabranom članicom Predsjedništva BiH koja će predstavljati hrvatski narod, Filipović, kao i službeni posjet kineskog ministra obrane Zagrebu, prvi takav posjet nakon približno 30 godina.
Ukrajina, Bliski istok i migracije
Na Europskom vijeću raspravljalo se i o ratu u Ukrajini te eskalaciji ruske agresije. Plenković je razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim opisao kao razgovore o iznimno zahtjevnoj situaciji.
Među temama bila je i migracijska politika, oko koje, prema premijerovim riječima, među državama članicama postoje duboke podjele.
„Hrvatska se zalaže za čvrst pristup u pogledu sprječavanja nezakonitih migracija”, naglasio je.
Podsjetio je da su posljedice migrantske krize iz 2015. i 2016. znatno utjecale na političke procese i političku sliku država članica Europske unije. Hrvatsku poziciju u tom pitanju, dodao je, često iznosi ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na sastancima europskih ministara.
Na sastanku europskih čelnika usvojeni su i zaključci o obrani te situaciji na Bliskom istoku.
Potpora Hrvatima u BiH: Obnovljena crkva u Drvaru
Premijer je izdvojio i posjet Drvaru, gdje je Vlada sudjelovala u sufinanciranju nove župne crkve sv. Josipa putem Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Crkva je na tom mjestu bila srušena 1948. godine, a, kako je rekao Plenković, ni nakon 1995. dugo nije bilo stvarnih uvjeta za normalno odvijanje vjerskog života.
Obnovu i izgradnju crkve ocijenio je važnom porukom Hrvatima u Drvaru te nastavkom potpore Hrvatima izvan Hrvatske.
Nacionalne manjine i kulturni identitet
Plenković je zahvalio Savjetu za nacionalne manjine i njegovu predsjedniku Vargi na organizaciji tradicionalnog koncerta kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina.
Istaknuo je kako je kulturni program pokazao raznolikost nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj, ali i njihovu dobru integriranost u društvo.
Zahvalio je i Mađarskoj, koja je ove godine bila posebna gošća i zemlja partner na manifestaciji.
Premijer je naglasio da Vlada svojim programima i aktivnostima želi pridonositi očuvanju kulturnog identiteta nacionalnih manjina te njegovati njihovu tradiciju i posebnosti.
Nakon incidenata u Splitu
Osvrnuo se i na incidente koji su se dogodili uoči i tijekom utakmice Hajduka i Ajaxa. Rekao je da je Vlada o toj temi već opširno govorila te da u ovom trenutku nema ništa novo dodati.
„Nadležna tijela postupaju”, kratko je poručio.
Novi zakon o ugostiteljstvu trebao bi suzbiti neregistrirano poslovanje
Na današnjoj sjednici Vlade očekuje se i predstavljanje konačnog prijedloga zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Premijer je najavio da će ministar turizma Glavina predstaviti zakonske promjene usmjerene na modernizaciju postojećeg pravnog okvira.
Prema Plenkovićevim riječima, cilj je suzbiti neregistrirano poslovanje, zaštititi one koji posluju u skladu sa zakonom i podići kvalitetu turističke ponude.
„Ono što je najbitnije, podizanje kvalitete turističke ponude”, istaknuo je premijer.
Današnja sjednica tako obuhvaća nekoliko važnih tema – od mirovina i cijena goriva do regionalnog razvoja, europskih financijskih pregovora i promjena u turističkom zakonodavstvu, piše Net.hr.
