Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća predstavljeni su gospodarski i socijalni pokazatelji do 2024. godine. Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić istaknuo je da su nezaposlenost i zaposlenost dosegle povijesne rekorde, dok su plaće i mirovine znatno porasle u odnosu na 2016. godinu. Minimalna plaća u Hrvatskoj, koja je 2012. bila za 105% niža od one u Sloveniji, sada je manja za 35%, dok je razlika u prosječnim plaćama smanjena na 13%.
Bruto domaći proizvod (BDP) od 2016. narastao je za više od 80%, čime je Hrvatska ostvarila drugi najbrži rast u Europskoj uniji. Uz to, javni dug smanjen je s 86,5% na 57,4% BDP-a u razdoblju od četiri godine nakon pandemije. Kamate na javni dug pale su s 3,5% na 1,5% BDP-a, a premijer Andrej Plenković naglasio je kako Hrvatska sada pripada kategoriji “naprednih gospodarstava”.
Plenković je podsjetio da je Vlada donijela osmi paket mjera potpore vrijedan 300 milijuna eura te Nacionalni plan stambene politike, s ciljem olakšanja pristupa nekretninama mladim obiteljima. Također je naglasio nastavak regulacije cijena za 70 proizvoda kako bi se obuzdala inflacija.
Komentirajući inflaciju i gospodarski rast, Plenković je naveo da su lideri zemalja s niskim gospodarskim rastom izrazili spremnost da bi se mijenjali s Hrvatskom, budući da je visok gospodarski rast važniji od same inflacije.
Sindikalni predstavnici podržali su mjere Vlade, posebice u pogledu priuštivog stanovanja i povećanja minimalne plaće, no istaknuli su da je potrebno dodatno povećanje niskih i srednjih primanja kako bi se smanjio jaz u plaćama unutar Europske unije. Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Darije Hanzalek upozorio je da, unatoč pozitivnim trendovima, Hrvatska i dalje mora nastaviti sustižati razvijenije članice EU-a.
Dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Mišetić naglasio je potrebu očuvanja konkurentnosti gospodarstva u promijenjenim geopolitičkim uvjetima. Upozorio je da će Hrvatska trebati dodatnih 200.000 stranih radnika kako bi održala trenutnu razinu BDP-a.
Ministar rada Marin Piletić osvrnuo se na podatke Državnog zavoda za statistiku o porastu stope rizika od siromaštva, naglasivši da će učinci mjera poduzetih prošle godine biti vidljivi tek iduće godine. Naveo je da su podaci DZS-a djelomično rezultat promjene metodologije, dok je Vlada povećanjem minimalne plaće, uvođenjem inkluzivnog dodatka i reformom socijalnih naknada već poduzela korake za smanjenje siromaštva.
Predstavljen je i novi paket mikro zajmova za rast i uključenost, vrijedan 30 milijuna eura, financiran iz Europskog socijalnog fonda PLUS. Cilj je podržati mlada poduzeća i poduzetnike iz ranjivih skupina, uz povoljne uvjete kreditiranja i mogućnost otpisa dijela glavnice. Ministar Piletić istaknuo je da je kroz aktivne mjere zapošljavanja stvoreno gotovo 300.000 novih radnih mjesta te da će se nastaviti s potporama za mikro i male poduzetnike.
