Demograf Marin Strmota upozorava da Hrvatska i dalje ima izrazito nepovoljne demografske trendove te da se problem ne može riješiti samo povećanjem jednokratnih naknada
Rođenje djeteta donosi brojne troškove i za mnoge obitelji predstavlja jedno od financijski najzahtjevnijih razdoblja. Pelene, odjeća, higijenske potrepštine i sve ostalo što je potrebno za brigu o bebi brzo povećavaju izdatke kućanstva, pa je roditeljima svaka financijska pomoć dobrodošla. Zbog toga Vlada najavljuje povećanje jednokratne naknade za novorođenče na 800 eura od iduće godine, dok je dugoročni cilj do 2028. godine iznos podići na 1000 eura. Roditelji s kojima smo razgovarali kažu da financijski izazovi počinju već u prvim danima nakon rođenja djeteta.
„Mogu priznati da je dosta izazovno, pogotovo to prvo dijete jer ono nemaš niš, moraš od nekakve nule krenuti“, kaže Hrvoje iz Zagreba.
Na stalne izdatke upozorava i Domagoj, koji ističe da se potrebe djece neprestano mijenjaju i stvaraju nove troškove.
„Stalno nešto, od vlažnih maramica, pelena, pa roba, sve brzo prerastu, stalno je nešto.“
Marija također smatra da su cijene visoke, no naglašava da roditeljima potrebe djece ostaju prioritet. Senad, s druge strane, smatra kako bi iznos financijske pomoći trebao biti još veći.
Naknada raste s 618 na 800 eura
Povećanje jednokratne naknade za novorođeno dijete u Hrvatskom saboru najavio je Ivica Kukavica, predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, stranke koja u vladajućoj koaliciji vodi resor demografije.
„Naknada za novorođeno dijete bit će podignuta po drugi put u tri godine. Za svako rođeno dijete po 500 eura više nego na početku mandata“, izjavio je Kukavica.
Kada je u svibnju 2024. počeo treći mandat Vlade Andreja Plenkovića, državna jednokratna naknada iznosila je 309,01 euro. Od 1. ožujka 2025. njezin je iznos udvostručen na 618,02 eura, a prema najavi Vlade, od iduće godine trebao bi dosegnuti 800 eura.
Premijer Andrej Plenković najavio je i dodatno povećanje u narednim godinama.
„S ambicijom da u zadnjoj godini mandata dođemo i na 1000 eura potpore po novorođenom djetetu do 2028.“, poručio je Plenković.
Roditelji koji žele ostvariti pravo na jednokratnu naknadu moraju podnijeti zahtjev najkasnije šest mjeseci nakon rođenja djeteta.
Rađa li se u Hrvatskoj više djece?
Najava povećanja dolazi u vrijeme kada se bilježe pozitivni pomaci u broju rođenih. Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj je 2025. godine rođeno oko 32.600 djece, odnosno 410 više nego godinu prije. Pozitivan trend nastavio se i u prvih devet mjeseci ove godine, kada je rođeno 1055 djece više nego u istom razdoblju lani.
Ipak, takvi podaci sami po sebi ne znače da je demografski problem riješen niti da je rast broja rođenih izravna posljedica pojedinih državnih mjera.
Iz Udruge Roditelji u akciji pozdravljaju povećanje financijske pomoći, no pitanje ostaje koliko jednokratna naknada može utjecati na dugoročne odluke mladih o osnivanju obitelji.
Demograf: Ključna je stambena politika
Demograf Marin Strmota upozorava da se Hrvatska i dalje suočava s izrazito nepovoljnim demografskim kretanjima te ističe da samo povećanje jednokratnih naknada nije dovoljno za rješavanje tog problema.
„Hrvatska ima jedne od najnegativnijih demografskih trendova u Europi. I dalje imamo više umrlih nego rođenih. Stambena politika za mlade je tu glavni problem koji treba riješiti. Potrebne su velike, snažne mjere“, ističe Strmota.
Prema njegovim riječima, mladima koji planiraju proširiti obitelj važnu ulogu imaju mogućnost rješavanja stambenog pitanja, financijska stabilnost i uvjeti koji im omogućuju lakše usklađivanje poslovnih obveza s obiteljskim životom.
Veća naknada za novorođeno dijete roditeljima će osigurati dodatnu financijsku pomoć, no njezin učinak na dugoročno poboljšanje demografske slike Hrvatske ovisit će i o provedbi širih mjera koje bi mladim obiteljima olakšale planiranje budućnosti, piše Danas.hr.
