‘Rijetki ginekolozi i medicinsko osoblje su ljubazni i diskretni. Prekid trudnoće je veliki stresni događaj u životu i zadnje što ikome treba tada je osuđivanje i administrativne (ne)prilike’, kažu volonterke Hrabrih sestara
Europski parlament (EP) usvojio je u četvrtak rezoluciju kojom se traži da se u Povelju EU-a o temeljnim pravima doda i pravo na siguran i zakonit pobačaj. Čak 336 zastupnika glasalo je za, 163 bilo je protiv, a 39 suzdržanih.
Prema priopćenju Europskog parlamenta, države članice poziva se u tekstu rezolucije da u potpunosti dekriminaliziraju pobačaj u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. te da uklone i suzbiju prepreke pobačaju. Zastupnici su posebno naglasili da se u nekim državama cijele zdravstvene ustanove pozivaju na “priziv savjesti”, piše RTL Danas.hr.
Hrvatska je jedna od zemalja koja postavlja praktične prepreke pobačaju, naglasili su u Parlamentu. Rezolucijom se također poziva Komisiju da organizacijama – koje se bore protiv rodne ravnopravnosti i prava žena, uključujući reproduktivna prava – uskrate financijska sredstva EU-a.
Kolektivni priziv savjesti
HDZ-ov Marin Piletić, MOST-ova Marija Selak Raspudić, Danijela Dolenec iz Možemo!, Igor Peternel iz Domovinskog pokreta i Sanja Radolović iz koalicije Rijeke pravde sučelili su mišljenja na RTL-ovoj debati u srijedu. Jedna od tema bio je i pobačaj. U mišljenjima se se razilazili, a Sanja Radulović je naglasila: “Postojeći zakon datira još iz vremena bivše Jugoslavije, 1978. godine. Kazne su još u dinarima”. Naglasila je da pobačaj za žene u Hrvatskoj “mora biti dostupan, siguran, besplatan i legalno izveden.”
“Situacija koju danas imamo je da u mnogim zdravstvenim ustanovama imate cijele odjele ginekologije i porodništva koji imaju kolektivni priziv savjesti. Mi nismo protiv priziva savjesti liječnika. Mi smo ga čak uveli 2003. godine, ali sve što je financirano javnim zdravstvom mora biti dostupno ženama. Trenutačno se jedino u KB Pula i KBC Rijeka provodi nekirurški pobačaj, dakle putem lijekova. Mi smatramo da to treba biti moguće i u ostatku Hrvatske”, rekla je, a Danijela Dolenec naglasila je da je – kada su došli na vlast u Zagrebu – KB Sveti Duh imao kolektivni priziv savjesti. Mostova Marija Selak Raspudić rekla je da u Hrvatskoj 57 posto liječnika ima priziv savjesti.
Službeno samo šest bolnica odbija napraviti pobačaj
Odlučili smo provjeriti kakvo je zaista stanje. Na stranici Ženske mreže “Hrabre sestre”, koja pruža emocionalnu i sveobuhvatnu pomoć ženama pri prekidu trudnoće, stoji kako šest bolnica, od njih 29 koje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje imaju ugovorenu uslugu prekida trudnoće na zahtjev, ginekolozi ne obavljaju pobačaj. To su OB Vinkovci, OB Našice, OB Požega, OB Virovitica, OB Nova Gradiška i OB Knin.
Iz Udruge su nam potvrdili da se nekirurški pobačaj službeno obavlja u OB Sisak, Petrovoj bolnici, KBC Rijeka, OB Pula, OB Zadar, OB Šibenik, KBC Split, OB Dubrovnik, OB Sisak, OB Pula, OB Zadar, OB Šibenik, OB Dubrovnik, OB Pakrac, OB Karlovac, OB Čakovac, KBC Split, KB Sveti duh, KBC Sestre Milosrdnice i privatnoj poliklinici Podobnik.
Ipak, kao i sve u Lijepoj našoj, stanje u praksi nije isto kao na papiru. Volonterke Hrabrih sestara istaknule su za Danas.hr najveće prepreke s kojima se žene susreću prilikom zahtjeva za prekidom trudnoće.
“Najveći problem je priziv savjesti, zbog čega u pojedinim bolnicama nije dostupna nijedna vrsta pobačaja, a u onima u kojima je načelno dostupan prekid trudnoće na zahtjev, karakterizira ga neljubaznost djelatnika, uskraćivanje važnih informacija i u konačnici odbijanje zahtjeva za prekid trudnoće, po čemu najneugodnija iskustva žene doživljavaju u KBC Split i OB Varaždin”, kažu.
Žene su diskriminira na razne načine
Priziv savjesti, dodaju, očituje se i na drugim nivoima.
“Brojni ginekolozi u sustavu primarne zdravstvene zaštite usuđuju se osuđivati žene i uskratiti im uputnice koje neke bolnice zahtijevaju kako bi žene uopće pristupile zahtjevu za prekidom trudnoće, što nema smisla jer se sam prekid trudnoće na zahtjev naplaćuje”, dodaju.
Nadalje, na službenim internetskim stranicama mnogih bolnica nisu dostupne informacije o prekidu trudnoće na zahtjev, a trebale bi biti.
“Sramotno je da u nekim dijelovima Hrvatske ne smijete na glas izreći zbog čega dolazite nego morate naglasiti da dolazite zbog ‘morske bolesti’ ili da termin za pregled i prekid trudnoće morate dogovarati direktno s ginekolozima bez priziva savjesti, jer je drugo medicinsko osoblje sklono osuđivanju i ne želi raditi raspored termina niti narudžbe vezane za prekid trudnoće”, otkrile su volonterke.
Također je velik problem što u bolnicama, u kojima se prekidi trudnoće vrše samo određenim danima u tjednu, liječnici bez priziva savjesti na taj dan ne budu na svom radnom mjestu te se ne osigura adekvatna zamjena. Većina žena za odlaske liječnicima koristi slobodne dane ili godišnji, dođe na određeni dan u određeno vrijeme, a ginekolog više nije u bolnici.
Iako je prekid trudnoće moguć do isteka 10. tjedna trudnoće (odnosno 12. tjedna računajući prvi dan zadnje mjesečnice), u bolnici će zaprimiti pacijentice koje zahtijevaju prekid trudnoće samo ako su još uvijek u 9. tjednu, a odbiti ako je žena ušla u 10. tjedan.
Odluka o pobačaju teška je sama po sebi
“Rijetki ginekolozi i medicinsko osoblje su ljubazni i diskretni. Prekid trudnoće je veliki stresni događaj u životu i zadnje što ikome treba tada je osuđivanje i administrativne (ne)prilike. Odluka koju je žena donijela je teška sama po sebi i cilj bi trebao biti da se kompletan proces olakša, a ne iskomplicira. Zato je cilj ženske mreže Hrabre sestre da sve žene u Hrvatskoj znaju da postojimo i da podržavamo sve žene koje prolaze kroz prekid trudnoće i da im pružamo relevantne informacije, ohrabrujuće razgovore i po potrebi pratnju na sam zahvat”, kažu volonterke.
Udruga Hrabre sestre pokrenuta je 28. rujna 2020. Od tada su pomogle 700 žena, što savjetom i informacijama, a što podrškom u smislu smještaja i pratnje na sam zahvat.
Nada Peratović, inicijatorica Udruge Hrabre sestre, pojasnila je da je sporan Zakon koji se različito tumači. Pobačaj je dozvoljen do 10. tjedna od dana začeća, a trudnoća se računa od dana zadnje mjesečnice, što je zapravo ista stvar, ali se zna manipulirati tom brojkom.
“Etički je prihvatljivo ići na pobačaj”, zaključila je Nada Peratović,
U Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini se prekid trudnoće na zahtjev žene obavlja do isteka 12 tjedana (od prvog dana posljednje mjesečnice). U posebnim slučajevima komisije mogu ženama odobriti prekid trudnoće i nakon isteka 12 tjedana.
Praksa pokazuje da je u Hrvatskoj najteže dobiti odobrenje komisije, za razliku od Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine gdje se u molbama mogu navesti i socio-ekonomski razlozi za prekid trudnoće, piše Danas.hr.