Godine 1956. Maroko proglašava neovisnost. Okončano je gotovo pola stoljeća protektorata Francuske i Španjolske. A njihov sportski trijumf u Katru ujedinio je arapski svijet
Marokanska senzacija na prvenstvu usred arapskog poluotoka posebno je značajna za arapski svijet. Od Sirije do Egipta, od Gaze do Bejruta: muslimanski svijet ovaj uspjeh doživljava kao svoj. Komentatori kažu da ovakav snažan trenutak jedinstva i optimizma nije viđen još od pobuna prije desetak godina. I nije marokanska zastava jedina bitna, posebno je mjesto na ovom prvenstvu imala zastava Palestine.
Uspjeh nogometne reprezentacije Maroka podigao je ponos te zemlje, a igrači postali heroji arapskog svijeta. Za sve postoji prvi put čak i za one koji se poznaju više od jednog stoljeća. Maroko i njegov bivši kolonizator Francuska prvi su se put susrele u službenom natjecanju.
“Francuska će pobijediti”, kazao je Emmanuel Macron, predsjednik Francuske.
No kroz večerašnjih 90 minuta igralo se za više desetljeća povijest. Nije to bila utakmica između Francuske i Maroka, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina nego. Maroka i svih europskih zemalja.
“Zbog toga što je čitav prostor Tunisa, Maroka i Alžira bio pod francuskim kolonijalnim gospodstvom. Ova se utakmica nije gledala jednako u zemljama Magreba i predgrađima Pariza, Marseillesa i Bruxellesa, zbog toga što je čitav prostor Tunisa, Maroka i Alžira bio pod francuskim kolonijalnim gospodstvom. Tu su postojali različiti sentimenti koje će utakmica bivše kolonije i kolonijalnog gospodara otvoriti”, kazao je povjesničar Tvrtko Jakovina.
Ovako je bilo na ulicama Casablance 1955., a američki novinar izvještava: “Plima pobune u Sjevernoj Africi zapljuskuje Maroko, nakon što su pobunjeni Arapi preplavili grad Casablancu. Ubrzo nakon dolaska novog francuskog generala rezidenta, u orgiji razaranja, dijelovi grada su zapaljeni…”.
Godine 1956. Maroko proglašava neovisnost. Okončano je gotovo pola stoljeća protektorata Francuske i Španjolske. A njihov sportski trijumf u Katru ujedinio je arapski svijet.
“Ideja koja je uvijek sadržana u Ustavu Tunisa da se zemlje Magreba trebaju povezati u Veliki Magreb i ujediniti jest daleka budućnost ali ta budućnost dekolonizacije je zajednički nazivnik bez obzira na zaoštrene odnose Alžira i Maroka prije svega zbog pitanja Zapadne Sahare koja je otvoreno pitanje Maroka s mnogim zemljama Afrike. Na platformi dekolonizacije su se zemlje Afrike i zemlje Magreba se pronalazile na antikolonijalnom tonu bez obzira na njihove kasnije loše odnose”, objašnjava Jakovina.
Palestinske zastave na stadionima i otvorena podrška Palestini glavni su razlog što je cijeli arapski svijet za Maroko.
Novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab kaže: “Ujedinili su arapski svijet, ne samo zbog sportskog uspjeha nego zato što svaku pobjedu poklanjaju palestinskom narodu: trče s palestinskom zastavom i zbog toga ima većina Arapa i muslimana daje potporu. Sretan sam što je Maroko kao prva arapska ili afrička zemlja uspješna na Svjetskom prvenstvu, ali to se pretvoreno u politički manifest potpore Palestinaca”.
Maroko je jedna od četiri arapske zemlje koje su prije dvije godine normalizirale odnose s Izraelom.
“To danas daje na znanje da narod u Maroku je protiv kralja jer kralj koji ima suradnju. Naime, Maroko ima jako dobre odnose s Izraelom, surađuju na vojnom i obavještajnom polju”, dodaje Haidar Diab.
Vjetar u leđa davno izgubljenom identitetu daje podrška palestinskom pitanju.
“Jednim dijelom je to poruka marokanskim vlastima koje su posljednjih godina od Trumpa popravile odnose s Izraelom, treba to shvatiti kao ton koje marokanske vlasti ne bi trebale ignorirati. To je također jedan antikolonijalni refleks”, tvrdi Jakovina.
Suzavcima je francuska policija krenula na navijače koji su slavili pobjedu protiv Portugala nakon što se navijanje pretvorilo u nerede. Te su nerede desničarski političari u Francuskoj, gdje su imigracija i nacionalni identitet vrlo zapaljiva pitanja, iskoristili da potpire vatru. Osuđuju podršku Maroku kao oblik nelojalnosti Francuskoj.
“Među Marokancima koji su utakmicu gledali u Parizu i u drugim gradovima Zapadne Europe vidi se nezadovoljstvo. To pokazuje više desetljetni suživot ali i višedesetljetno nerazumijevanje jedne i druge strane”, kaže Jakovina.
Vjeruje se da tamo živi više od 1,5 milijuna ljudi marokanskog podrijetla, što predstavlja najveću marokansku dijasporu na svijetu. Mnogi su se večer morali odlučiti hoće li navijati za zemlju porijekla, prebivališta ili rođenja, piše danas.hr.