Ciglu po ciglu, dasku po dasku, šumskim su putevima nosili pješice, na leđima, do najpristupačnijih mjesta, na vrhove planina. Onda su sagradili kućicu, o njoj se brinuli desetljećima i onda dođe država i kaže: ‘Sada preuzimamo mi.’ Planinari nemaju što zamišljati, država odjednom želi upravljati planinarskim domovima. Planinari su bijesni i kažu: domove vam ne damo!
Na 1594 metra nadmorske visine, to je planinarski dom Zavižan. Senjski planinari obnavljali su ga dvije godine i otvorili 1953.
Par godina poslije, otvoren je i dom na Kleku. I baš ti domovi, kojima Upravljaju planinari, već su mjesec dana predmet žustre rasprave, piše RTL Danas.hr.
Darko Bernjak, predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza, kaže nam: “Svaka cigla je donesena na leđima, u to vrijeme kada se gradio nisu postojali helikopteri. I on funkcionira tako da dežurna ekipa iz tog planinarskog društva sve donese gore na svojim leđima. Otvoren je u slučaju bilo kakvih vremenskih uvjeta. I teško si možemo zamisliti da će neko iz županije dolaziti i provjeravati da li su vrata zatvorena ili otvorena, da li je neki crijep…, a kamoli da će išta donijeti na svojim leđima, makar samo čaj, a kamoli nešto drugo.”
A zašto bi netko iz Županije nosio čaj na Klek? Pa, zbog prijedloga novog Zakona prema kojem bi se domovi unutar nacionalnih parkova ili parkova prirode dali na upravljanje tim javnim ustanovama, a županije bi preuzele one izvan zaštićenih područja. To će, vjeruju planinari, dovesti do propadanja planinarskih domova.
Alan Čaplar, glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza, govori: “Strah nas je da bi nekim drugim modelom upravljanja sve to što je kroz duga desetljeća ugrađeno u planinarske domove bi moglo biti dovedeno u pitanje. Primjerice da dom zbog drugačijeg modela upravljanja bude nefunkcionalan, da bude zatvoren ili da ne služi svojoj svrsi, nego čak naprotiv da propadne.”
Od početka rujna traje pobuna planinara. Smatraju i da će oni domovi do kojih se može doći automobilom, postati skupi restorani ili hoteli.
Darko Bernjak, predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza, kaže: “Hoće li on tada, pod nazivom planinarski dom, imati apartmane koje će naplaćivati 200 ili 400 eura? Mi to ne znamo, ali može se dogoditi da to bude.”
Riječ je o 47 Objekata, 13 planinarskih domova i 34 kuće koje se nalaze na državnom zemljištu. Od toga se 24 domova i kuća nalazi unutar granica nacionalnih parkova i parkova prirode, a 23 izvan.
Ministar prostornog uređenje, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić prije 2 tjedna uvjerava: nema drame, sve će biti u redu.
“Mi ćemo kroz proceduru koja je zakonom predviđena utvrditi potencijalnog zakupca koji će onda te domove urediti, o njima skrbiti, o njima brinuti, unaprijediti kvalitetu, smještaja, pružanja usluga i tako dalje”, rekao je ministar.
E, ali danas obrat. Poslali smo upit ministarstvu i oni su odgovorili da će ipak prihvatiti neke primjedbe.
Neće ništa dati županijama. Planinarske kuće, skloništa i domovi izvan zaštićenih područja – ostaju ministarstvu i planinari će to moći koristiti, kao i dosad. Ali oni koji nude hranu i piće, e tu će se sklopiti ugovor o zakupu. Znači, morat će plaćati, ali ne znamo još koliko. A objekti, koji su unutar nacionalnih parkova, ti se uzimaju planinarskim društvima i daju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, piše RTL Danas.hr.
Zvuči komplicirano? J ednostavno rečeno, ni s ovom novom rošadom odgovornosti – planinari nisu zadovoljni. Čaplar kaže: “Te planinarske domove ne možemo promatrati kao neke poslovne prostore ili ugostiteljske objekte, nego kao nužan faktor sigurnosti na nepristupačnim mjestima. “
Pa nakon što smo apartmanizirali gradove, zabetonirali obalu, zašto ne bismo utržili i planine?