Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2023. godini ukupno je izraženo 68.114 namjera za međunarodnu zaštitu
Europa će se ove izborne godine morati suočiti s jednom vrlo važnom temom – migracijama. Otkako smo 1. siječnja 2023. godine postali dio Schengenskog prostora, Hrvatska je postala zemlja koja, uvjetno rečeno, “brani granice EU-a” od ilegalnih ulazaka i prelazaka.
Sve češće u medijima slušamo i o hvatanju krijumčara migranata, a koji u zadnje vrijeme nerijetko bježe pred policijom, a što rezultira opasnim potjerama po cestama diljem Hrvatske, piše net.hr.
Možda najteža situacija je na granici s Bosnom i Hecegovinom, a baš od tamo nedavno je izvještavao RTL Danas razgovarajući s načelnikom Općine Vojnić Nebojšom Andrićem.
“Ono što me zabrinjava su te policijske potjere koje svjedočimo svakodnevno u Karlovačkoj županiji, gdje krijumčari bježe i koji ne prezaju ni od toga, idu na policiju, a pogotovo ne na druge sudionike u prometu. Plašim se da će takvih stvari biti još i više“, rekao je, dodavši kako sve to po njemu nema smisla.
“Policija, kada uhvati migrante, njima je samo bolje jer policija dalje vodi skrb o njima, oni ih samo registriraju i onda im osiguraju prijevoz do prihvatnih centara. Daju im papire s kojima oni mogu jednostavno otići dalje u zemlje Europske unije”, kazao je. Dodao je a su u proteklih četiri – pet godina stotine i tisuće migranata podnijele zahtjev u Hrvatskoj, međutim u prihvatnim kampovima u kojima trebaju biti, njih je možda par stotina.
Nije tajna da je Hrvatska samo tranzitna zemlja. No, jesmo li baš svima samo zemlja koju moraju prijeći, pazeći pritom da ih policija ne uhvati, ili smo nekima ipak novi dom, ili barem privremeno mjesto gdje će se skloniti? Koliko uopće ljudi traži azil u Hrvatskoj?
Odobreno 45 međunarodnih zaštita
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a koje su nam na naš upit dostavili, u 2023. godini ukupno je izraženo 68 114 namjera za međunarodnu zaštitu.
“Od te brojke, samo 1783 osobe (2% od broja izraženih namjera) su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu, a čime započinje postupak odobrenja međunarodne zaštite“, kazali su nam iz MUP-a.
U navedenoj 2023. godini odobreno je 45 međunarodnih zaštita, od čega 43 azila i 2 supsidijarne zaštite. Od odobrenih zahtjeva, 40% otpada na osobe ženskog spola i 60% osoba muškog spola. Od ukupnog broja odobrenih zaštita, 24% osoba su maloljetne osobe.
S druge strane, rješenjem je odbijeno 90 zahtjeva, neovisno o godini podnošenja zahtjeva. Iz MUP-a su nam kazali da je u 2023. godini ukupno obustavljeno 6298 postupaka odobravanja međunarodne zaštite.
Život ugrožen povratkom
Inače, azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla.
Azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.
Supsidijarna zaštita pak će se priznati tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Pod pojmom ozbiljne nepravde, podrazumijeva se prijetnja smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba, piše Net.hr.
