Korisnici Reddita nisu skrivali ogorčenje sustavom koji, kako kažu, uništava poduzetničku inicijativu, a za nanesenu štetu na kraju nitko osobno ne odgovara
Plava carinska traka s oznakom „zapečaćeno“ za mnoge predstavlja najgori mogući scenarij, a upravo se s tim suočio jedan hrvatski poduzetnik.
U njegovu slučaju Carinska uprava najprije je dala zeleno svjetlo za rad, da bi potom isto poslovanje zabranila, što je rezultiralo gubitkom od gotovo dva milijuna eura. Ta je priča ponovno otvorila pitanja o sporosti i nelogičnostima hrvatskog pravosudnog sustava.
Kada se na Redditu pojavila informacija o mogućoj nagodbi s državom, nakon čak dvanaest godina sudskog postupka, reakcije korisnika bile su izrazito negativne. Mnogi su isticali nezadovoljstvo sustavom za koji tvrde da guši poduzetništvo, dok za nastalu štetu na kraju nitko ne snosi osobnu odgovornost.
Frustracija je trajala 12 godina
Pravna saga poduzetnika B. C. započela je još 2014. godine, kada su mu carinski inspektori zapečatili dispenzere za prodaju cigareta, effectively zaključavši njegovo poslovanje. Apsurd situacije leži u tome što je samo nekoliko mjeseci prije toga Carinska uprava njegovo poslovanje proglasila potpuno legalnim.
Zbog nagle i, kasnijim utvrđivanjem, nezakonite zabrane, poduzetnik tvrdi da je pretrpio štetu od gotovo dva milijuna eura, što su potvrdili i sudski vještaci. Slijedile su godine pravnih bitaka, a i nakon što je Ustavni sud presudio u njegovu korist, niži sudovi, prema tvrdnjama iznesenim u raspravi, nisu poštivali tu odluku.
Tek je nedavno sutkinja, prepoznavši nezakonitost postupanja, predložila nagodbu i dala državi rok od deset dana da postigne dogovor s oštećenim poduzetnikom i ispravi višegodišnju nepravdu.
‘Hrvatsko sudstvo’ kao dijagnoza na Redditu
Objava o ovom slučaju na hrvatskom Redditu pokrenula je val komentara koji odražavaju duboko nepovjerenje građana u pravosuđe i državne institucije. “Hrvatsko sudstvo 12 godina ne može odlučiti o tome je li poduzetnik zakinut time što su mu carinski inspektori zabranili poslovanje koje je carinska uprava par mjeseci ranije već proglasila legalnim”, ističe najpopularniji komentar, sažimajući frustraciju mnogih.
Za mnoge je upravo taj paradoks – kada ista institucija istovremeno daje zeleno, a potom crveno svjetlo – jasan pokazatelj sistemske neuređenosti. Drugi korisnici nadovezali su se vlastitim primjerima birokratskih apsurda, poput priče u kojoj je sud navodno prihvatio vještačenje “dementnog vještaka” koji je sam priznao da nije kompetentan. Takve anegdote, bilo da su doslovno istinite ili ne, postale su simbol općeg osjećaja da je pravda spora, nedostižna i često nelogična.
Tko na kraju plaća cijenu pogrešaka?
Korisnici Reddita posebno su istaknuli pitanje odgovornosti. “Hoće li taj carinik ili carinski inspektor sa svojim nadređenim dobiti otkaz i zabranu rada u državnim službama ili će u najboljem slučaju dobiti premještaj?” pitao se jedan komentator, odražavajući raširenu sumnju da će netko od odgovornih za milijunsku štetu uopće snositi posljedice.
Prevladava cinično mišljenje da će, u slučaju nagodbe, golema odšteta s kamatama na kraju pasti na leđa hrvatskih građana kroz državni proračun. Neki su čak sugerirali da je do problema došlo jer poduzetnik “nije podmazao kada je trebalo”, što ukazuje na duboko ukorijenjenu percepciju korupcije.
Iako Zakon o carinskoj službi propisuje ovlasti i odgovornosti službenika, a država ima pravo tražiti regres od onih koji su štetu prouzročili namjerno ili grubom nepažnjom, u praksi se rijetko čuje da se takve situacije rješavaju.
U vremenu kada se Hrvatska ponosi pozitivnim gospodarskim pokazateljima i kontinuiranim kvartalnim rastom, ovaj slučaj jasno pokazuje drugu stranu medalje. Priče poput ove, o pojedincu koji se mora boriti protiv tromog i ponekad destruktivnog državnog aparata, stvaraju klimu pravne nesigurnosti i obeshrabruju poduzetničku inicijativu. Dok se čeka ishod predložene nagodbe, ostaje gorko pitanje: što vrijede makroekonomski uspjesi ako se na mikro razini poduzetnici i dalje moraju boriti protiv sustava koji bi ih trebao štititi, piše Antonela Ištvan za Net.hr.
