Hrvatska je ove godine izdala oko 15 posto manje radnih dozvola za strane radnike nego lani, a najveći pad zabilježen je u građevinskom sektoru. Ipak, manjak radne snage snažno se osjeća i u turizmu i ugostiteljstvu, o čemu se govorilo u HTV-ovoj emisiji Studio 4.
Poduzetnik iz Crikvenice Robert Marić istaknuo je kako se turističke sezone iz godine u godinu ne mijenjaju značajno po broju gostiju, no financijski rezultati sve su slabiji. Kao glavni razlog naveo je kontinuirani rast troškova – od komunalnih davanja do cijene rada, koja je, prema njegovim riječima, porasla i do 40 posto. Dodao je da su se plaće stranih i domaćih radnika danas praktički izjednačile, a poslodavci su prisiljeni nuditi više jer radnika jednostavno nema.
Hotelijer i ugostitelj iz Omiša Petar Ćurlin smatra da bi turizam mogao funkcionirati i bez uvozne radne snage, ali ne u sadašnjem obujmu. Naglasio je kako se manji, obiteljski hoteli i dalje oslanjaju uglavnom na domaće radnike, dok su veliki hotelski sustavi sve više upućeni na strance. Upozorio je da je Hrvatska godinama “izvozila” obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, a zauzvrat dobila manje kvalificirane radnike koji često nemaju jezičnu ni kulturnu povezanost s destinacijom, što se odražava na kvalitetu turističke ponude. Dodao je i da otprilike polovica svakog zarađenog eura odlazi na troškove poslovanja.
Marić je naveo i konkretan primjer problema s administracijom: jedan ugostitelj iz Crikvenice zahtjev za radne dozvole predao je krajem travnja, a odobrenje dobio tek sredinom kolovoza. U međuvremenu je morao radnike smještati, hraniti i financijski podupirati, iako oni nisu smjeli raditi. Uz to, upozorio je na čest problem nekvalificirane radne snage koja ne govori jezik. Istaknuo je da su radnici iz susjednih zemalja nekad bili dobro rješenje, ali mnogi od njih nakon nekoliko sezona odlaze dalje ili pokreću vlastite poslove.
Ćurlin je naglasio da u svom obiteljskom hotelu zasad nemaju potrebu za stranim radnicima jer domaću radnu snagu zadržavaju korektnim primanjima i odnosom tijekom cijele godine, unatoč sezonskom karakteru posla. Kao dugoročni problem vidi loše demografske trendove i odlazak radno sposobnog stanovništva, što smanjuje kvalitetu usluge, dok cijene zbog rasta troškova i dalje rastu.
Marić je posebno kritizirao odnos mladih prema radu, tvrdeći da mnogi više nisu zainteresirani za sezonske poslove u ugostiteljstvu. “Vidim mlade u dobrim autima i sa skupim mobitelima, a nitko ne bi konobario”, rekao je. Ćurlin je dodao kako se radne navike stječu vrlo rano te da je teško očekivati drugačiji odnos prema poslu ako se vrijednost rada ne usadi još u obitelji i djetinjstvu, prenosi Index.
