Hrvatski sabor donio je novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. srpnja i donosi brojne promjene s ciljem povećanja prosječne mirovine s današnjih 645 na najmanje 800 eura do kraja mandata.
Najvažnije novosti uključuju novu formulu usklađivanja mirovina u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora, te uvođenje trajnog godišnjeg dodatka, tzv. 13. mirovine, čiji će se iznos množiti s godinama mirovinskog staža.
Majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznat će se 12 mjeseci staža umjesto dosadašnjih šest, što povećava mirovine za oko tri posto po djetetu. Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon navršenih 70 godina, što će u prosjeku povećati mirovine za oko 60 eura.
Omogućava se rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50% mirovine, dok obrtnici mogu raditi i primati pola mirovine nakon 65. godine bez prekida rada. Invalidski umirovljenici moći će raditi do tri i pol sata dnevno, usklađujući se s pravima hrvatskih branitelja.
Posebne kategorije osiguranika, poput roditelja njegovatelja i udomitelja, dobit će pravo na pola mirovine od 65. godine, zadržavajući status. Također, tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina priznaje se dodatnih 12 mjeseci staža.
Zakonom se redefinira bonifikacija za kasnije umirovljenje, vezujući je samo uz starosnu dob, a najniže mirovine i invalidske mirovine bit će povećane oko tri posto, s prosječnim rastom invalidske mirovine od 75 eura.
Saborski zastupnici su odbili prijedloge da se usklađivanje mirovina temelji na 100% povoljnijem indeksu, što je izazvalo kritike SDP-a, dok su HDZ i dio oporbe podržali zakon kao korak prema boljoj socijalnoj sigurnosti.
Zakon stupa na snagu 1. srpnja ove godine, a donosi značajne pomake u mirovinama i pravima umirovljenika u Hrvatskoj.
