
Nakon što je feministička aktivistica Sanja Sarnavka pokrenula potpisivanje peticije kojom se traži uklanjanje molitelja s glavnih hrvatskih trgova, reakcije ne jenjavaju. Peticija je nastala u jeku javne rasprave o nasilju nad ženama, a potaknula ju je još jedna tragična smrt žene koja je ponovno otvorila pitanje društvenih obrazaca i institucionalne zaštite. Do sada je prikupila više od 18.600 potpisa.
Što tvrde zagovornice peticije?
Ženske organizacije koje su stale iza inicijative upozoravaju da se javnim molitvama promoviraju stavovi koji žene guraju u tradicionalne i podređene uloge, što – prema njihovim riječima – ima jasnu vezu s porastom nasilja. Aktivistice argumentiraju da takva okupljanja šalju poruku ženama da “trpe i šute” te da ih se odvraća od prijavljivanja nasilja, ali i da se time direktno krši ustavno načelo ravnopravnosti spolova.
Kako ističe Lorena Zec iz Udruge SOS Rijeka, zahtjevi za tradicionalizacijom društva i nasilje nad ženama “idu ruku pod ruku”. Feminističke udruge smatraju da bi država trebala zauzeti proaktivniji stav i spriječiti, kako tvrde, “poruke koje potkopavaju ženska prava”.
Odgovor klečavaca: “Molitva nije prijetnja”
Na prozivke je reagirala skupina muškaraca okupljena u bratstvo “Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina”, poznata po javnim molitvama krunice u hrvatskim gradovima. Poručuju da je zahtjev za zabranom javnog moljenja udar na temeljne demokratske slobode.
“Upoznati smo s inicijativom i smatramo da bi njezino eventualno prihvaćanje predstavljalo ozbiljno zadiranje u pravo na slobodu vjeroispovijesti i mirno okupljanje”, navode.
Ističu da njihove molitve nisu ni na koji način usmjerene prema ženama niti potiču nasilje, već da su “isključivo izraz duhovnosti i osobnog uvjerenja”. Posebno odbacuju tvrdnje da postoji bilo kakva veza između njihovih okupljanja i porasta obiteljskog nasilja, nazivajući ih “malicioznima i pretencioznima”.
Rasprava se nastavlja
Dok feminističke udruge tvrde da javne molitve imaju štetan društveni učinak, klečavci naglašavaju da bi njihovo uklanjanje predstavljalo presedan. Tema je izazvala snažne reakcije, a čini se da će se rasprava o granicama vjerske slobode, rodne ravnopravnosti i javnog prostora još neko vrijeme nastaviti, piše Index.







