Cilj popisa je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva, njegovim osnovnim i drugim obilježjima te o obilježjima kućanstava i stanova
Državni zavod za statistiku održao je konferenciju za medije povodom završetka Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u RH na kojoj je rečeno kako je službenim rezultatima u Hrvatskoj evidentirano 3.888.529 osoba. Istaknuli su kako je to za oko 10 posto manje nego prije deset godina, točnije 9,25 posto, pišu RTL Vijesti.
Zaključno, broj stanovnika smanjio se za 396.360 stanovnika, broj kućanstava smanjio se za 5.31 posto, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61 posto.
“Smanjenje broja stanovnika posljedica je prirodnog kretanja stanovništva u razdoblju od 2011. do 2020. godine, prirodni prirast je -141.707 stanovnika. Dodamo li tome privremene podatke za 2022. godinu on onda iznosi -164.641 stanovnika. Prema podacima DZS-a po pitanju vanjske migracije u posljednjih deset godina, migracijski saldo iznosi -11.922 stanovnika.
VIDEO DANA:
Najmanje je ljudi napustilo Grad Zagreb, naveli su pa dodali kako ih slijedi Dubrovačko-neretvanska županija pa Zadarska županija. Najveći pad pak bilježi Vukovarsko-srijemska pa Sisačko-moslavačka te Brodsko-posavska županija.
Istaknuli su kako je ove godine prvi put uvedeno digitalno popisivanje stanovništva, a taj način odabralo je 40 posto stanovništva. Angažirano je gotovo 9500 sudionika, naravno najvećim dijelom to se odnosi na broj popisivača, ali tu su i kontrolori i instruktori…
Istaknuto je kako je riječ o privremenim rezultatima i oni su podložni promjenama, a od danas su dostupni na službenim stranicama DZS-a. Shodno tome, rezultate nisu, kako kažu, slobodni komentirati, iako je novinare zanimalo što bi mogao biti razlog porasta broja stambenih jedinica te je li turizam ključni faktor.
Nisu predstavljeni niti podaci o dobnoj i spolnoj strukturi te o nacionalnoj pripadnosti. Na pitanje novinara kažu i kako migracijske podatke nemaju konkretne te će isti biti dostupni krajem lipnja ove godine. Zaključuju kako se podaci neće puno mijenjati, ali i kako postoje oni slučajevi koje treba provjeriti jer su recimo zabilježili one koji su se odselili iz Hrvatske, ali nisu odjavili prebivalište ili boravište.
Upitani mogu li garantirati da su zaista popisali sve stanovnike, kažu kako to nikada nije moguće, ali da mogu garantirati kako su pokušali doći do svih ljudi, pokucali su na sva vrata i slično.
Što se tiče troškova popisivanja naveli su kako je u državnom proračunu planirano 170 milijuna kuna. “U ovom trenutku nismo napravili detaljno financijsko izvješće koje smo dužni napraviti i predočiti Hrvatskom saboru”, govore pa zaključuju kako su svi sudionici popisa isplaćeni.
Zaključuju i kako će u svom kalendaru, mjesec dana prije objave drugog seta podataka najaviti drugi set, a kroz dva mjeseca, dodaju, mogao bi biti prvi set, odnosno karakteristika po dobi.
Popis se 2021. godine provodio u dvije faze: od 13. do 26. rujna 2021. samostalnim popisivanjem stanovništva u elektroničkom sustavu e-Građani te od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021. kada su popisivači popisali sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale osobnim intervjuom sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja te kontroliraju podatke prikupljene u prvoj fazi provedbe Popisa 2021.
Podsjetimo, popis je i produljen do 29. listopada jer je nedostajalo popisivača u nekim dijelovima države pa su pozivani oni iz drugih dijelova.
