Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) izdano za rad u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine
Godinama su se poslodavci žalili da im nedostaje radne snage te zazivali uvoz stranih radnika. Godinama se država tome odupirala tvrdeći da nema govora o tome dok je stopa nezaposlenosti u zemlji visoka.
Međutim, danas je situacija bitno drugačija. Hrvatskoj, naime, kronično nedostaje radnika, što je scenarij koji je samo do prije nekoliko godina bio nezamisliv, piše Net.hr.
Najmanje nezaposlenih u povijesti Hrvatske
Pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u srpnju ove godine registrirano je 98.709 nezaposlenih – najmanje u povijesti Hrvatske – dok je stopa zaposlenosti porasla je na 70,5 posto. Još 2013., nezaposlenih je bilo 345.112, da bi se brojka 2017. godine smanjila na još uvijek visokih 193.967 osoba.
Višegodišnje zazivanje odobravanja većih kvota zapošljavanja stranaca došlo je tako na svoje pa je samo u prvih šest mjeseci ove godine broj izdanih dozvola za strance 50 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno izdano je 91.600 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj u odnosu na njih 124.121 u cijeloj 2022. godini.
Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine. Strani radnici u najvećoj mjeri dolaze iz Bosne i Hercegovine, zatim Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije i Kosova.
Međutim, sve to nije dovoljno. Prema procjenama poslodavaca, treba nam još 35.000 stranih radnika…
Traže se kuhari, sobarice, konobari…
“Procjena o potrebnih 35.000 stranih radnika odnosi se na procjenu poslodavaca u turizmu da će im za ovu turističku sezonu trebati otprilike ukupno 35 tisuća stranih radnika, odnosno 10 – 15 posto više nego prošle godine”, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Prošle je godine za rad u turizmu i ugostiteljstvu, napominju, bilo izdano 32.306 dozvola, a samo do kraja srpnja ove godine već je izdano 35.460 dozvola. Najviše se traže kuhari, sobarice, konobari, barmeni, spremačice, slastičari, pomoćni kuhari i konobari, serviri, vrtlari, animatori.
“Manjak radne snage ubrzava i rast primanja pa su prosječna i medijalna plaća u Hrvatskoj porasle više od 20 posto u posljednjih dvije i pol godine” napominju u HUP-u.
S druge strane, pogleda li se trenutna struktura nezaposlenih na HZZ-u, podaci pokazuju da ih najviše ima u djelatnostima prerađivačke industrije, trgovini na veliko i malo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, javnoj upravi te građevinarstvu. Odnosno, da ima dosta preklapanja upravo sa strukturom zanimanja u kojima se mahom zapošljavaju stranci…
Net.hr dalje iznosi podatke o pozitivnim pomacima u strukturi nezaposlenih.
Ipak, napominju, želi li zaposliti stranog radnika koji nije u deficitarnom zanimanju, najprije mora proći test tržišta za koji je nadležan upravo HZZ.
“Tijekom testa vrši se upućivanje domaćih radnika na oglašeno radno mjesto. S obzirom da je cilj Zavoda zadovoljiti potrebe na tržištu rada domaćom radnom snagom, pri tome se uvijek nastoji uputiti što veći broj kandidata koji zadovoljavaju propisane uvjete”, navode.
Nedostaje i VSS radnika
Da na tržištu, unatoč strancima, ima prostora i za domaće radnike, slažu se i u HUP-u koji se zalaže za fleksibilnije reguliranje privremenih i povremenih poslova.
“Time bi se omogućilo legalno zapošljavanje kod pojačanih potreba tijekom organizacije raznih manifestacija i evenata i tijekom vikend smjena gostiju i sl.”, navode u HUP-u, upozoravajući da u Hrvatskoj postoji nedostatak radne snage i u industrijama koje zapošljavanju VSS radnike pa kao primjer navode ICT industriju u kojoj će, prema procjenama, Hrvatskoj do 2032. trebati oko 110.000 ICT profesionalaca, a trenutno ih imamo svega 63.400, dok ih godišnje diplomira nešto manje od 1800.
“S druge strane, kada pogledate strukturu nezaposlenih osoba na HZZ-u, takvih osoba je iznimno malo odnosno nedostatno. Stoga, potrebno je i aktivnim politikama zapošljavanja poticati na prekvalifikaciju i doškolovanje za deficitarna radna mjesta”, smatraju u HUP-u.
Prošle godine preko HZZ-a zaposleno gotovo 55 posto stranaca
I dok se stranci mahom zapošljavaju, ima ih i u evidenciji Zavoda. Istina, neusporedivo manje u odnosu na domaće radnike, a hoće li tako ostati ovisi o dugotrajnosti poslova koje obavljaju, što je također nešto o čemu bi poslodavci morali voditi računa. Iz HZZ-a napominju da se državljanin treće zemlje, koji boravi u Hrvatskoj temeljem dozvole za boravak i rad, u slučaju gubitka posla može prijaviti Zavodu radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu.
Trenutno je u evidenciji Zavoda 29 azilanata, tri stranca pod supsidijarnom zaštitom (privremena zaštita koja se priznaje strancu koji ne ispunjava uvjete za azil), jedanaest tražitelja međunarodne zaštite, jedan član obitelji osobe pod međunarodnom zaštitom te 436 osoba u statusu privremene zaštite.
“Od 28. ožujka 2022. godine, od kada je prijavljena prva osoba iz Ukrajine, 2.078 osoba u statusu stranca pod privremenom zaštitom prošlo je kroz evidenciju HZZ-a, a 1.142 osobe zaposlene su posredovanjem Zavoda. Od siječnja do srpnja 2023. godine, posredovanjem HZZ-a zaposlena je sveukupno 41 osoba u statusu azilanata, stranca pod supsidijarnom zaštitom te tražitelja međunarodne zaštite”, kažu u HZZ-u.
Izazovi prilikom zapošljavanja stranaca
Zapošljavanje domaće radne snage ima niz prednosti. Pokazuje to i dosadašnja praksa zapošljavanja kada je, zbog velikog priljeva stranaca, došlo do kašnjenja u proceduri izdavanja radnih dozvola. Posebno su dugo, napominju u HUP-u, trajali postupci za radnike iz udaljenih zemalja radi dodatnih provjera i čekanja na izdavanje viza. Problem je i fluktuacija stranih radnika, koja poslodavcu predstavlja veći problem nego kada radno mjesto odluči napustiti domaći radnik.
“Iako su radni i financijski uvjeti u Hrvatskoj značajno bolji nego u državama iz kojih dolaze strani radnici, dio poslodavaca se suočava s problemima njihova kratkog ostanka i rada te odlaska u druge države EU. Nije riječ o alarmantnom broju slučajeva, ali uočavamo veću učestalost u prerađivačkom sektoru”, navode u HUP-u.
“Istina jest da je riječ o uobičajenom riziku poslovanja, ali poslodavci ulažu značajna financijska sredstva i vrijeme u zapošljavanje stranog radnika stoga je razumljivo da im odlazak istih predstavlja poslovni izazov”, dodaju.
Iz HUP-a poručuju da su pripremili Vodič na temu procesa zapošljavanja stranaca, a njihova posljednja inicijativa vezana je uz potrebu omogućavanja stjecanja znanja i polaganja tečaja higijenskog minimuma na engleskom jeziku, što je samo jedno od otvorenih pitanja i potreba kako bi se strani radnici što bolje uklopili na hrvatsko tržište rada.
S druge strane, u HZZ-u naglašavaju da kroz mjere zapošljavanja, osposobljavanje na radnom mjestu i mjere očuvanja radnih mjesta za sezonske radnike nastoje poticati poslodavce da potrebe za radnicima zadovolje upravo osobama iz evidencije HZZ-a.
Iako je na kraju dana odluka na svakom poslodavcu, prednosti i mane prilikom odlučivanja o tome koga zaposliti, teže je odvagnuti nego što se na prvi pogled čini, piše Net.hr.
Cijeli tekst možete pročitatI OVDJE.
