Hrvatska se, suočena s rastućim nedostatkom radne snage, sve više oslanja na radnike iz Azije, no njihova iskustva u zemlji često su teška i nesigurna.
27-godišnji Indijac, koji želi ostati anoniman i u Hrvatskoj radi kao dostavljač, prošle je godine dvaput napadnut na ulici – pljuvan je, vrijeđan i pokušali su mu ukrasti torbu. “Došao sam samo raditi i živjeti u miru”, rekao je za AFP, naglašavajući da je napade doživio kao zastrašivanje.
Masovni odlazak Hrvata u inozemstvo u proteklom desetljeću stvorio je manjak radne snage, a u 2025. godini od 170.000 izdanih radnih dozvola, 40 posto pripada Nepalcima, Filipincima i Indijcima koji rade uglavnom u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu. Većina dolazi bez poznavanja jezika i bez mreže poznanstava, u konzervativno društvo koje nije imalo prethodno iskustvo masovne azijske imigracije.
Strani radnici često se suočavaju s lošim uvjetima rada i života. Neki poslodavci pružaju prenapučen smještaj, naplaćuju visoke najamnine i ograničavaju slobodno vrijeme, čime značajan dio njihove mršave plaće odlazi na osnovne potrebe. Hasan, 26-godišnji indijski dostavljač, opisao je kako je dijelio sobu s još petoricom ljudi, radio po 12 sati dnevno sedam dana u tjednu i bio kažnjavan za svaki prekršaj poslodavca.
Napadi na strane radnike, uključujući i fizičko nasilje sa slomljenim čeljustima i rebrima, sve su češći. Mnogi incidenti se ne prijavljuju policiji, a radnici često ostaju izolirani i ranjivi. Prema podacima IMIN-a, više od 60 posto Hrvata nezadovoljno je prisutnošću stranih radnika, a manji broj njih spreman je uključiti strance u obitelj, dok desničarski političari nastoje kapitalizirati na tim strahovima.
Konzervativna vlada poduzela je neke mjere za zaštitu stranih radnika, uključujući obvezne testove jezika za dugoročne radnike. Ipak, integracija je i dalje otežana zbog jezične barijere i kulturnih razlika. D. D. se teško uklapa, dok je Hasan, nakon loših iskustava s prethodnim poslodavcem, pronašao novi posao i bolje uvjete rada, piše Net.hr
