‘Ne trebaju se građani i građanke plašiti tzv. izvanrednog stanja. Tu je bilo jako puno, rekao bih, krivih i pogrešnih tumačenja. Ustav tu predstavlja kočnicu, branu za očuvanja ljudskih prava i sloboda’, ističe
Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za N1 istaknuo je kako je „prelazaka u u fazu kažnjavanja je jedan ozbiljan korak u smislu daljnjeg ograničenja ljudskih prava i sloboda“, ali navodi kako je to bilo i očekivano obzirom na brojke. No upozorava da takve situacije Ustav predviđa pod stavkom velikih elementarnih nepogoda.
U prilog tome kako bi se trebalo, u skladu s člankom 17. Ustava, proglasiti izvanredno stanje, dodaje i mjeru pretrage privatnog prostora „koja je najuočljivija i najjača u smislu ulaska u prostor privatnosti građana“. Aktiviranjem članka 17., smatra, postigla bi se “najšira moguća suglasnost u našem društvu, konsenzus oko toga što nam je u ovom trenutku potrebno”, objasnio je i istaknuo da na tom mjestu Ustav nastupa kao osigurač.
Naš Ustav nije ustav diktature
“Naš Ustav nije ustav diktature, on je ustav koji osigurava od skretanja od loših rješenja”, dodao je. Argumentirao je da nema govora bojazni da bi se uvođenjem obaveze o odlučivanju dvotrećinskom većinom u Saboru o epidemiološkim mjerama, blokiralo rad Sabora: “Kriva je tvrdnja da se u Hrvatskom saboru ne može naći dvotrećinska većina za ove mjere. Podsjetit ću, 19. ožujka su usvojene prve izmjene o Zakonu o sustavu civilne zaštite, donesen je sa 108 glasova i nakon samo jednog dana rasprave, dakle to je sedam više od dvotrećinske većine.”
Više primjera kada je oporba podržala vladajuće
Dokazujući da ništa ne govori u prilog tome da bi opozicija u Saboru bez kriterija blokirala sve prijedloge većine, naveo je kao primjer i to što je “epidemiološki poslovnik” usvojen s čak 113 glasova. Gardašević smatra da bi, što se tiče Vlade, bilo pošteno reći da je stanje ne samo nepovoljno, nego nekontrolabilno, odnosno da je riječ o stanju prirodne nepogode, što iziskuje ozbiljne mjere.
“Ne trebaju se građani i građanske plašiti tzv. izvanrednog stanja. Tu je bilo jako puno, rekao bih, krivih i pogrešnih tumačenja”, nastojao je Gardašević demistificirati sam izraz: “Ustav tu predstavlja kočnicu, branu za očuvanja ljudskih prava i sloboda.”
‘Kad je stanje normalno ne upada nam policija tek tako doma’
Rekao je da on osobno nije a priori protiv kazni, ali da u prvom redu one moraju biti stručno utemeljene, a kao drugo: “Kako ćete vi provjeravati je li netko organizirao zabavu na privatnom prostoru?” Konstatirao je da se to može samo na dva načina; ili da netko tko čuje da je negdje privatna zabava, to prijavi policiji, koja onda ide u akciju temeljem prijave, ili tako da nasumice provjerava, tamo gdje, primjerice, nigdje u okolici nema nikoga tko bi mogao prijaviti.
“Ako se traže ovakve mjere, potpuno neuobičajene za redovno stanje, onda treba priznati da to nije redovno stanje, ako hoćete da je to izvanredno stanje ili stanje velike prirodne nepogode.”
“Kad je stanje normalno, ne moramo nositi maske, organiziramo kućne zabave, tulume, ne upada nam policija tek tako doma”, primijetio je.
Danas.hr/Net.hr
