Razmjena Njemačke s Rusijom uporno pada tako da su je već prestigle i Hrvatska ili Srbija. Što se tiče Hrvatske, bilježi se značajan rast, ali stručnjaci procjenjuju kako Hrvatska neće moći držati korak
Rusija je nekada bila jedan od ključnih trgovinskih partnera Njemačke, no nakon početka agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija EU, trgovinska razmjena konstantno opada. U prvih šest mjeseci ove godine uvoz iz Rusije iznosio je manje od 670 milijuna eura, pretežno umjetno gnojivo i metali, dok je izvoz pao na nešto više od 3,5 milijardi eura, uglavnom lijekova, medicinske opreme i humanitarne pomoći koja nije obuhvaćena međunarodnim sankcijama, prenosi Deutsche Welle.
Zbog toga je Rusija pala na daleko 48. mjesto po važnosti među partnerima Njemačke, barem prema službenim statistikama. Postoje navodi o neizravnom izvozu njemačkih proizvoda u Rusiju preko trećih zemalja radi zaobilaženja sankcija, no za to nema pouzdanih podataka. Kada je riječ o legalnoj trgovini, nakon pada ruskog tržišta njemačkoj ekonomiji sve veću ulogu imaju zemlje istočne Europe. Tako je Poljska, nakon SAD-a, Kine, Nizozemske i Francuske, postala peti najvažniji partner Njemačke, s ukupnom razmjenom većom od 90 milijardi eura. Među istočnoeuropskim državama Rusija je sada tek na 12. mjestu, a prestigle su je i Hrvatska te Srbija, navodi Povjerenstvo za Istok njemačkog gospodarstva.
Poskupljenja bi Hrvatsku moglo još koštati
Trgovinska razmjena Hrvatske s Njemačkom do lipnja ove godine porasla je za 8,2% u odnosu na isto razdoblje lani, no Fabian Möpert iz državne agencije Germany Trade & Invest (GTAI) sumnja da će se takav pozitivan trend nastaviti.
Kako ističe njemački stručnjak, glavni gospodarski rizik za hrvatsko gospodarstvo, koje se u velikoj mjeri oslanja na potrošnju, i dalje je visoka inflacija. U svibnju 2025. godišnja stopa rasta cijena iznosila je 3,5 posto, dok je harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) dosegnuo 4,3 posto, što je čak 2,4 postotna boda više od prosjeka eurozone. Najviše su poskupjele usluge i prehrambeni proizvodi, a posebno zabrinjava rast cijena usluga.
Snažna domaća potražnja u kombinaciji s iscrpljenim tržištem rada dovodi do znatnog povećanja plaća, koje su ključni troškovni faktor. U svibnju su cijene usluga bile 6,2% više nego u istom razdoblju prošle godine, a očekuje se da će turistička sezona potaknuti nova poskupljenja. U turističkom sektoru raste zabrinutost zbog konkurentnosti hrvatskih destinacija, a pad broja posjetitelja u svibnju sugerira da je za mnoge goste granica cjenovne tolerancije već dosegnuta, procjenjuje Möpert.
Prisilna promjena u robnoj razmjeni
Razmjena roba s Njemačkom u 2025. godini bilježi pozitivan trend, no ipak raste sporije od ukupne hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, osobito kada je riječ o uvozu iz Njemačke. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je zabilježen pad potražnje za njemačkim strojevima i prijevoznim sredstvima, koji su tradicionalno među ključnim uvoznim kategorijama.
Silva Stipić Kobali iz Gospodarske komore HGK očekuje da će hrvatski izvoz u Njemačku nastaviti rasti stabilno, ali sporijim tempom. Kao glavne razloge navodi američki trgovinski sukob i moguće slabljenje potražnje na njemačkom tržištu, prenosi portal za poticanje njemačkog gospodarstva. Hrvatska u trgovini s Njemačkom i dalje bilježi znatan deficit – u prvih šest mjeseci izvezeno je robe i usluga u vrijednosti od 220 milijuna eura, dok je uvoz iznosio gotovo 485 milijuna. Velik dio tog rasta pripisuje se farmaceutskoj industriji.
Iako hrvatsko gospodarstvo u cjelini nije značajno pogođeno „Trumpovim carinama” zbog marginalnog udjela američkog tržišta, farmaceutski sektor jest, pa se i trenutni rast dijelom može tumačiti preusmjeravanjem fokusa unutar industrije. Njemački stručnjak smatra da je taj rast već ostvaren i da se u budućnosti neće bitno mijenjati, prenosi Danas.hr.
